Objavljivanje na Facebook profilu svoje fotografije u donjem rublju ili bez njega sve više postaje “moda” među tinejdžerkama u BiH. S druge strane, biti najbolja učenica u takmičenju iz fizike ili matematike nije više baš popularno, jer ste onda štreberi i ne možete biti “u raji”.  

Mamac za kriminalce

Uz sve to, ako na društvenim mrežama tako oskudno odjevene djevojke, više djevojčice, ostave svoje lične podatke, vrlo lako postaju i mamac kriminalcima, pedofilima, hakerima, koji im mogu upropastiti budućnost.

Za administratore nekih od porno-stranica ovo je i put da bez ikakvih problema ukradu fotografije i podatke, a žrtve obično shvate ozbiljnost situacije tek kada sve dospije u medije.

Tako se velika prašina u bh. javnosti podigla početkom prošle godine, kada su pripadnici Odjeljenja za cyber-kriminal Federalne uprave policije (FUP) primili dojavu o postojanju stranice “Sarajevski glamur”.

 Kovačević: Značaj ličnih podataka

U FUP-u kažu da, ukoliko pribave saznanja o izvršenom krivičnom djelu ili zaprime prijavu građana, poduzimaju mjere i radnje iz svoje nadležnosti.

- Ako se Facebook korisnički nalog može dovesti u vezu s izvršenjem krivičnog djela propisanog zakonom, u tim slučajevima je moguće otkriti autore Facebook korisničkih naloga. Facebook profil može ugasiti isključivo Facebook administrator na osnovu prijava korisnika Facebooka ili naredbe nadležnog suda - kažu u FUP-u.

Potreba edukacije

Ističu da je potrebna i kontinuirana edukacija djece, a prvenstveno roditelja.
 
- Roditelji su ti koji bi trebali kontrolirati šta djeca rade na internetu, jer u ranijim slučajevima, kada je riječ o društvenim mrežama, utvrđeno je da su u većini akteri dobrovoljno sačinili sporne fotografije i samovoljno ih objavili, a nisu ni svjesni da se mogu vrlo lako zloupotrijebiti - ističu u FUP-u.

Petar Kovačević, direktor Agencije za zaštitu ličnih podataka BiH, upozorava na to da se jednom izgubljena privatnost teško može nadoknaditi.

- Bilo bi dobro da se kod svih osoba podigne svijest i da shvate značaj njihovih podataka, kome ih daju, u kojem obimu i obliku. Posebna specifičnost je na društvenim mrežama, gdje maloljetnici nisu ni svjesni šta to može za njih predstavljati i da to neko može zloupotrijebiti na razne načine - kaže Kovačević.  

 Dijeljenje podataka

- Ako lične podatke svojevoljno učinite dostupnim i javnim, mi smo tu nemoćni da odreagujemo i da vas zaštitimo, jer se ovdje radi o dobrovoljnom dijeljenju podataka - napominje Kovačević.

Dosadašnji primjeri

• Facebook stranica “Sarajevski glamur” s fotografijama učenica srednjih škola iz BiH u eksplicitnim pozama, često samo u donjem rublju i intimnim kontaktima s djevojčicama ili dječacima. Jedan od građana Sarajeva proslijedio je policiji internet-adresu sporne stranice, koja je ubrzo nakon prijave ugašena.
• Facebook grupa “Najveće dr... osnovnih i srednjih škola”, osvanula je ubrzo nakon gašenja „Sarajevskog glamura“. U medijima je ponovo uslijedila lavina reakcija i sve se završilo na tome.
• Potom se pojavila još jedna grupa – “Današnje srednjoškolke”. Na njoj su se nalazile slike maloljetnica koje na sebi imaju tek poneku krpicu. Osnivači ove grupe su, kako se naknadno ispostavilo, uzeli slike ovih tinejdžerki bez njihovog znanja.