BIH

Savršeno dobro znate da RS nije država!

INTERVJU Pjotr Ivancov, ambasador Ruske Federacije u BiH

Razgovarao: Sead NUMANOVIĆ

27.12.2014

Bosna i Hercegovina je suverena država koja ima pravo odlučiti s kim će graditi kakve odnose. Nismo mi ovdje da vam diktiramo šta ćete raditi. Mi samo ističemo svoj stav, kaže na početku i na kraju intervjua za „Dnevni avaz“ Pjotr Ivancov, ruski ambasador u BiH.

Sin ambasadora i sam karijerni diplomata koji pažljivo razmišlja o svakoj izgovorenoj riječi, ipak nije imao ugodnu poziciju tokom razgovora. No, otvoreno govori o svemu, braneći stavove svoje države čak i kada je to nemoguće, ali i ističe probleme koje ruski biznismeni imaju u Sarajevu.

Kina, Turska, mi

Na nedavno održanoj sjednici Vijeća za provođenje mira (PIC) Rusija je rekla da euroatlantske integracije nisu jedina perspektiva BiH. Koje su to druge perspektive?

- Kao nezavisna država, BiH ima pravo izabrati svoju budućnost. Naša rezerva ovdje nije bila tolika kada se govori o EU, već o NATO-u, i zato smo izuzeli svoje mišljenje od tog stava u kominikeu PIC-a. Koje su to druge perspektive? Pa evo, uzmite nedavni samit kineskog premijera s premijerima 14 država juga i jugoistoka Evrope. Kina mnogo investira u energetiku, infrastrukturu, a razmatra i brojne druge projekte u koje bi ulagala u ovom dijelu Evrope.

Tu je Turska. Ona nije u EU, ali ovdje postoji i dosta simpatija prema toj zemlji. “Ziraat banka” je, bezmalo, u svakom mjestu u Federaciji BiH. A tu je i značajna razmjena studenata između te dvije zemlje.

I, naravno, tu smo mi. Nije tajna da su odnosi Rusije s RS mnogo napredniji nego s FBiH. Puno je razloga za to. Imamo zajedničku historiju, vjeru, naše duboke veze sa Srbijom i Srbima. Ali, primarno, uslovi za realizaciju projekata su jednostavniji i bolji u RS nego u Federaciji. Imamo “Zarubežnjeft”, “Gazpromnjeft”, “Sberbank”...

“Zarubežnjeft” godišnje na ime poreza izdvoji 250 miliona eura u budžete BiH. I mi imamo studente iz cijele BiH koji studiraju u Rusiji. Dakle, ako hoćete, i mi smo perspektiva BiH.

Šta je perspektiva u ovom konkretnom slučaju?

- Pravac, odnosno akter s kojim razvijate odnose.

Za razliku od svih koje ste pobrojali, uključujući i Rusiju, BiH po zakonima ima proklamirane obaveze i namjere ući u EU i NATO. Nikola Špirić, visoki funkcioner SNSD-a, potpisao je 2007. Zakon o odbrani u kojem jasno stoji da BiH hoće u NATO. Nebojša Radmanović u nekoliko navrata poslao je pisma u NATO, gdje potvrđuje to opredjeljenje. Niko ne šalje pisma u Ankaru, Peking i Moskvu sa stavom da BiH po zakonu hoće tamo.

- Ko bi se tome mogao protiviti onda...

Pa vi se tome protivite...

- Ako ljudi kažu da ne žele u NATO...

Ne. Zakoni ove države kažu da mi hoćemo u NATO. Zakoni i ove države zabranjuju da se krade, pa ipak ljudi kradu. Hoćete i tu intervenirati jer ljudi žele?

- Naravno da ne!

A ovdje se ipak petljate u unutrašnje stvari BiH i protivite se članstvu u NATO-u...

- Ali da li ste se zakonski obavezali da ćete u NATO?

Naravno da jesmo. Ima više članova zakona koji to kažu. Imaju pisma zvaničnika...

- Ako pitate ljude u Banjoj Luci, onda će oni reći drugačije.

Možda. Ali, niko od njih nije uradio ništa da se bh. zakoni o tome mijenjaju. A to je ono što se mora poštivati, a ne trenutno raspoloženje ovoga ili onoga.

- Oni kažu da ulazak u NATO može biti realiziran samo uz pristanak ljudi u RS, kroz referendum.

Članstvo u NATO-u

Nikako da se sporazumijemo. Govorim o zakonima i poštivanju zakona, a Vi o političkim stavovima. Niko iz Banje Luke nije ništa uradio da se, naprimjer, promijeni stav u pismu od 2009. da BiH želi u MAP...

- To je nešto malo drugačije. Barem kako su meni u RS objasnili. Oni se ne protive da se BiH kreće u tom smjeru. Ali, to ne znači i da će stići na konačno odredište. Onda i sami znate šta se o tom pitanju ovdje govori i jasno vam je da nema konsenzusa kada je u pitanju članstvo BiH u NATO-u. Ako bi ga bilo, ko je taj ko se može tome protiviti sa strane!?

 A šta je interes Rusije da se miješa u to? Vi ste predaleko od BiH.

- Ne vidimo smisao širenja NATO-a. Naš stav odraz je naše ukupne pozicije kada je taj savez u pitanju. I dalje smatramo da se radi o vojno-političkoj organizaciji koja je zatvorena. Oni isključuju i nas iz te organizacije.

Pa Rusija neće tamo.

- Ako bi se napravio sporazum kojim se garantira sigurnost svakoj evropskoj državi, to za nas ne bi bio problem.

Rusija bi u NATO?

- Da li bi nas primili? Ne mislim da je to pitanje ikada i razmatrano.

Ostali ste mi nedorečeni u pitanju zašto se Rusija miješa u nešto što je u BiH definirano zakonskim odredbama? Zakoni kažu da BiH hoće i treba, na kraju i mora, u NATO i EU. Zašto se Rusija miješa i ignorira naše zakone?

- Ne bih rekao da se miješamo. Mi samo ističemo svoj stav. Čak i kad bismo htjeli, mi ne možemo blokirati vaš put u NATO ako vi to hoćete. Ušla je Albanija, Crna Gora je na vratima tog saveza..., mi to nismo onemogućili. Mi, dakle, ističemo stav da ne smatramo da je NATO jedina perspektiva BiH. A na vama je da odlučite u koju ćete organizaciju ući.

Mi ne smatramo da je širenje NATO-a garant sigurnosti u regionu. Taj proces stvara nove podjele.

"Južni tok“

Sljedeća tema: „Južni tok“...

- Šteta što je taj projekt propao...

Sada je to „Turski tok“. On ide do granice s Grčkom. Dakle, moguće je da se nastavi. Da se projekt oživi?

- Možda, ali osnova mora biti potpuno drugačija. Projekt je propao zbog antimonopolskih zakona EU. Nekih 400 tona cijevi bilo je složeno u luci Burgas u Bugarskoj, italijanski brod koji je trebao polagati plinovod po dnu Crnog mora zaustavljen je. Odbijanje Bugarske da nastavi s projektom bio je temeljni uzrok, a on je izvirao iz stava EU.

 To je, prema Vama, pogrešna ili ispravna odluka?

- Pogrešna!

Zakoni EU krivi...?

ruski-ambasador-u-bih22mk

Ruski ambasador u razgovoru s našim novinarom: Širenje NATO-a stvara nove podjele

- Da. Ti su zakoni stupili na snagu 2011. godine, a projekt je počeo pet godina prije i EU se uopće nije protivila. Nakon tih zakona počeli su problemi. I mi smo ih nastojali riješiti, ali nije išlo. Definitivno smo odbijeni 2013., pokrenuli smo i tehničke pregovore ove godine, a oni su potpuno blokirani nakon ukrajinskih dešavanja.

Moram Vas pitati nešto na osnovu dosadašnjeg razgovora. Rusija ima probleme s razumijevanjem zakona drugih država. U BiH ste se upleli u pitanje NATO-a ne vodeći računa o našim zakonskim odredbama, a s EU ste „zaratili“ zbog njihovih zakona. O čemu se radi?

- Može se drugačije gledati na situaciju. Postoje neki zakoni koji su, prema nama, na štetu razvoja odnosa u smislu ekonomske saradnje na polju energetike. Potpuno se ne slažem s Vašim stavom da se Rusija miješa u unutrašnje stvari BiH. Ne vjerujem da možete naći puno ljudi koji će podržati Vaš stav.

Koliko ste se puta sreli s predsjednikom entiteta RS?

- Mislim da smo do sada imali šest sastanaka.

A s predsjednikom Federacije?

- Federacije? Nema predsjednika Federacije, nije još izabran.

Ima, još je u mandatu.

- Ah, da! Izvinjavam se. Sigurno ću se sresti kada novi predsjednik bude izabran.

Komercijalni krediti

Dodik! Možete li mi, molim Vas, objasniti sav ovaj rašomon u vezi s ruskim kreditima za RS? Šta je to? Koliko je para? Odakle su...?

- Razgovara se o više kreditnih linija. Radi se o komercijalnim, a ne državnim zajmovima. Savršeno dobro znate da RS nije država i takva vrsta kredita može se dati samo suverenim državama.

Riječ je o nekih 700 miliona eura ukupno. O tome se, dakle, razgovara, radi se o više pojedinačnih kredita, među kojima je i jedan od 75 miliona eura.

Postoje li politički uvjeti za kredite i investicije Rusije?

- Ne! Apsolutno ne.

Gdje je “Sberbank” prisutnija, u RS ili FBiH?

- Oni imaju više poslovnica u Federaciji. Kao i “Gazprom”.

Zašto?

- Pa radi se o komercijalnim sporazumima. Nama jeste jednostavnije raditi u RS, ali biznis ima svoja pravila. “Gazpromnjet” i “Zarubežnjeft” već rade istraživanja nafte u RS. Ovdje smo pokušali, ali je tu priliku, bez tendera, dobio “Shell”. Oni sada nešto pripremaju na tom polju, čini mi se. A mi već bušimo, na osnovu tendera, u RS.

Hoće li Dodik uskoro u Moskvu? Navodno, on bi išao, ali je dobio odbijenicu od Putina.

- Trebate njega pitati. Riječ „odbijenica“ prestrog je termin. Koliko ja znam, gospodin Dodik želi posjetiti Moskvu kako bi razgovarao i o tim kreditima. Nismo dobili nikakav zahtjev da se Dodik sastane s Putinom do sada. On je našeg predsjednika prošle godine sreo tri puta.

Propada li Rusija ekonomski? Rublja je rapidno izgubila na vrijednosti?

- Zar propadamo? Nisam ekonomist, ali znam da je rublja izgubila na vrijednosti, no sada se oporavlja. U jednom momentu trebalo je 70 ili više rublji za dolar, sada je 54. Situacija se, dakle, stabilizira. Ima dosta faktora koji različito utječu na globalnu ekonomsku situaciju, među njima posebno pad cijena nafte. Sa skoro 100 dolara po barelu sada je oko 60 dolara.

Užasna birokratija u Sarajevu

- Birokratija u Sarajevu je ogroman problem. Ona čini proces odlučivanja tako dugotrajnim i kompleksnim i cijeli postupak skupim. Pogledajte „Južni tok“. Gotovo svi su ga podržali, predsjednik Bakir Izetbegović u prvom redu. Godinama je to pitanje razmatrano, odluka nikada nije donesena. I onda je projekt propao. Nažalost. A bili smo uključili i “BH-Gas” i sve koji su relevantni. I niko se nije protivio. Uključujući i ministra vanjskih poslova Zlatka Lagumdžiju. Nisam dovoljno dugo ovdje da bih govorio o drugim problemima, poput korupcije, naprimjer. Onda, vi ste nam postavili kamatu od 10 posto za investicije. Za Švicarsku, naprimjer, to ne postoji. Zašto su dvostruki standardi prema nama - pita se ruski ambasador.

Ogroman disbalans uvoza i izvoza

- Oko 450 miliona eura godišnje trgovinska je razmjena BiH i Rusije. Od toga, vi izvozite oko 50 miliona, a uvozite od nas oko 400 miliona. Uglavnom se radi o uvozu energenata - nafte i plina.

“Zarubežnjeft” ne napušta BiH. Nedavno sam pričao s čelnicima “Optime” i oni kažu da će dalje razvijati biznise ovdje. Ne stoje tvrdnje da “Zarubežnjeft” duguje stotine miliona KM u neplaćenim porezima. Ima nekih dugovanja s obje strane i vjerujem da se to može riješiti. RS pregovara s „Zarubežnjeftom“ o modalitetima – kaže Ivancov.

Problem međusobnih dugovanja

- Mi već godinama nudimo da riješimo problem međusobnih dugovanja. Ima naš klirinški dug prema BiH od oko 125 miliona dolara, a vi nama dugujete oko 105 miliona dolara ratnog duga za plin.

Problem je, koliko ja razumijem, u tome što se unutar BiH ne može postići saglasnost o strukturi dugovanja i potraživanja. Mi čekamo. Ponudili smo da vam za razliku između dugova isporučimo opremu za spašavanje i pomoć tokom prirodnih nepogoda, bilo da se radi o požarima, poplavama... – pojašnjava Ivancov.