Više hiljada tužbi koje su civili srpske nacionalnosti te bivši vojnici Vojske RS podnijeli protiv Federacije BiH zbog isplate nematerijalne štete tokom ratnog djelovanja, prema informacijama koje smo dobili iz pravosudnih krugova, najvjerovatnije neće doživjeti pozitivan sudski epilog.
Promjena prakse
Naime, Ustavni sud BiH donio je u toku 2014. godine nekoliko presuda, čime je dao smjernice općinskim i kantonalnim sudovima te Vrhovnom sudu FBiH za odlučivanje u ovim predmetima.
Prema posljednjoj presudi koja je donesena u septembru, Ustavni sud je utvrdio da niže sudske instance nisu tretirale, a trebale su, članove 376. i 377. Zakona o obligacionim odnosima BiH, koji govore o rokovima zastare kod ovakvih potraživanja.
Konkretno, usvojena je apelacija RS protiv presude Apelacionog suda Brčko Distrikta koji je ranije uvažio žalbu supruge ubijenog Ferida Ibrahimovića, stradalog 21. maja 1992. godine. Ona je zbog isplate nematerijalne štete tužila RS na iznos od 15.000 KM, međutim, Ustavni sud BiH upozorio je na primjenu općih rokova za zastarjelost.
Prema ovoj analogiji, Federacija BiH bi trebala odahnuti jer se očekuje promjena sudske prakse.
Teret za budžet
Naime, sudovi u ovom entitetu su, djelujući prema smjernicama Vrhovnog suda FBiH, uglavnom presuđivali u korist srpskih podnosilaca tužbi i to tako da u 90 posto od tih presuda uopće nije bilo ni navedeno ko je počinilac određenog krivičnog djela za koje se za nanesenu duševnu ili fizičku bol tuži Federacija. Prema ovoj osnovi, federalni budžet bio bi olakšan za najmanje 10 miliona KM.
S druge, pak, strane, sudovi u RS su još ranije bili zauzeli stav da vrijedi zastara za ovakve predmete, zbog čega su istinske civilne žrtve rata, prvenstveno logoraši, godinama iznosili ogorčenje jer su sudovi u RS uglavnom odbacivali njihove tužbe.
Ko će donijeti državni zakon
Civilne žrtve rata godinama zahtijevaju donošenje zakona o pravima žrtava torture na državnom nivou koji bi regulirao ovu oblast, te pravednije propisao mogućnosti za njihovo obeštećenje. Ostaje da se vidi hoće li biti političke volje za donošenje krovnog zakona kako u bh. pravosuđu ne bi bili primjenjivani dvostruki aršini.
