Duboke podjele u Stranci demokratske akcije, koje su, faktički, ozvaničene na prošlogodišnjoj konvenciji, kada je stranka podijeljena na Tihićeve i Izetbegovićeve kadrove, posljednjih su dana ponovo žestoko uzdrmale stranku koja vodi proces formiranja vlasti nakon oktobarskih izbora. 

Izbor Denisa Zvizdića za mandatara Vijeća ministara BiH izazvao je ogorčenje i gnjev dijela vrha stranke koji je na konvenciji "unio" rahmetli Sulejman Tihić, a koji je posljednjih godina važio za reformsku struju. 

Nova pobuna

Kako saznajemo, zamjeniku predsjednika SDA Bakiru Izetbegoviću i faktičkom šefu stranke, Tihićevi kadrovi između ostalog su zamjerili to što je postavio Zvizdića za mandatara iako je baš u Sarajevu, gdje on vodi stranku, Izetbegović teško poražen na izborima. 

Zvizdić je, kako oni smatraju, nagrađen, iako je ostavio Kanton Sarajevo u ogromnoj dubiozi, a stranku u rasulu, što je pokazao i izborni rezultat. No, to nije jedini razlog za novu pobunu. 

Zvizdićev izbor, kako nam je rečeno iz izvora u ovoj stranci, potvrdio je da određeni reformski kapital koji je Tihić ostavio u SDA, ima sve manje snage da spriječi povratak radikalnih struktura koje su u vrijeme Tihićeve vladavine bile potisnute i u defanzivi. 

Izetbegovićevim preuzimanjem stranke, uprkos obećanjima s Konvencije, gdje je dogovoreno da se stvari rješavaju konsenzusom i kontinuitetom i unutar organa stranke, vraćena je minder-politika u kojoj se kadrovi biraju na uskim, probranim kružocima, zasnovanim na ideološkim, rođačkim i poslovnim vezama. 

Osmanović: Tihićevo naslijeđe

Takav je slučaj sa Zvizdićem, kojeg su za mandatara delegirale porodične i ideološke veze s mladomuslimanskim krugom i Izetbegoviću bliskim ljudima. Jer, kako smatraju u Tihićevom krilu SDA, zašto bi Izetbegović funkcijom nagradio čovjeka koji mu je donio poraz u Sarajevu!? 

Očite podjele u SDA samo se, kako smatraju upućeni u situaciju u ovoj stranci, površno mogu posmatrati kao sukob tihićevaca i bakirovaca zbog rasporeda fotelja. 

Cijepanje stranke

Radi se, zapravo, o nepremostivom sukobu metodologija, jednoj baziranoj na Tihićevom reformizmu i procedurama i drugoj utemeljenoj na ideološkom radikalizmu i tajnim, poluprivatnim halkama i kružocima. O tome koja će struja prevagnuti umnogome ovisi sudbina SDA, ali i procesa formiranja vlasti u BiH. U iščekivanju majskog kongresa, unutrašnji rat dvije frakcije teško da će jenjavati. 

Posebno ako se, kako nam je rečeno, obistine nezvanični planovi Izetbegovića da, ako ne uspije u potpunosti ovladati strankom, pokuša odgoditi kongres. Takav razvoj situacije, kako nam je rečeno, mogao bi voditi i formalnom cijepanju stranke!? 

Dvije frakcije

Javna je tajna da je Predsjedništvo SDA, koje sada broji 29 članova, podijeljeno po liniji Tihićevih i Izetbegovićevih kadrova.

Tihićevci  

Adil Osmanović
Asim Sarajlić
Senad Šepić
Sadik Ahmetović
Salmir Kaplan
Sejad Delić
Josip Jurišić
Nermin Mandra
Mirsad Kukić
Ramiz Salkić
Husejin Smajlović
Šemsudin Dedić
Dr. Sanjin Halimović

Izetbegovićevci

Bakir Izetbegović
Šefik Džaferović
Safet Softić
Amir Zukić
Nedžad Koldžo
Nermina Kapetanović
Hikmet Hodžić
Amir Fazlić
Zijad Hadžiomerović
Edin Mušić
Edin Ramić
Salko Sokolović
Rifat Škrijelj
Mirsad Zaimović
Dženana Zlatar
Denis Zvizdić