Bosanski sandžak-beg Ferhat sagradio je sredinom 16. stoljeća džamiju i razvio mahalu, ali ni slutio nije da će stotinama godina poslije na tom mjestu biti elitna ulica Sarajeva, današnja Ferhadija.
Ljepotu ove mahale prepoznale su vlasti Austro-Ugarske po dolasku u našu zemlju 1878. godine te su joj namijenile svijetlu budućnost. Potpuno je izmijenjena arhitektura ovog predjela od kraja Sarača pa do današnje Vječne vatre.
Napravljeni trgovi
- Koncept čaršije tako je ostao zaleđen pored Dugog bezistana, a u produžetku su nanizane elegantne građevine klasičnih stilova. Od objekata osmanlijske arhitekture, sačuvana je samo džamija osnivača Ferhadija. Poseban pečat ulici Ferhadija dali su trgovi, koji su nicali pored poznatih objekata. Tako su se rodila tri trga, kod džamije, Katedrale te pored Tržnice - govori Mufid Garibija, arhitekta i dobar poznavalac historije grada.
Osnova urbanog razvoja ulice bio je kolski tramvaj, koji je išao od stare željezničke stanice do današnje Katedrale. Vozilo se Ferhadijom, a remiza je bila na današnjem Trgu oslobođenja.
Upravo je odatle, kako ističe Garibija, krenuo i prvi električni tramvaj u Evropi. Novo saobraćajno čvorište učinilo ju je najfrekventnijom ulicom tadašnjeg Sarajeva. Žamor šetača, zvukovi zvona s Katedrale, ezani s Ferhadije, zvonca s tramvaja… učinili su ulicu življom nego ikada prije.
Veliko skladište
- U neposrednoj blizini remize krajem 19. stoljeća napravljeno je i veliko skladište. Tramvaj je tada išao do Čengić-Vile, gdje se nalazila stara željeznička stanica i odakle su Sarajlije išle na Ilidžu i druga izletišta. Upravo je ovdje pruga spojena tako da je popularni voz Ćiro mogao tramvajskim kolosijekom dolaziti sve do skladišta - govori Garibija.
Nakon istovara, nastavljao je put kroz Ferhadiju i Čekalušu, nazad prema Čengić-Vili.
Često mijenjan naziv
Sarajlije su ovu ulicu odmila nazivale Bečka, jer neodoljivo podsjeća na Beč. Kroz historiju, ona je često mijenjala nazive. U doba Kraljevine Jugoslavije zvali su je Ulica prestolonasljednika Petra II Karađorđevića. Za vrijeme okupacije 1941. - 1945. ulici je vraćeno prvobitno ime da bi u periodu do agresije na BiH nosila ime Vase Miskina Crnog.
Tokom agresije na BiH gradska raja prozvala su je Ulicom prkosa. Po okončanju opsade grada, vraćeno joj je njeno historijsko ime - Ferhadija.
Glavna carinarnica
Razvojem Ferhadije uz remizu je napravljena i glavna carinarnica, što pokazuje trgovačku moć i važnost ove ulice. Ova impozantna građevina sa svoje dvije raskošne etaže preživjela je sve do 1938., kada su je vlasti Kraljevine Jugoslavije sklonile i na njenom mjestu izgradile trg.
