U jugozapadnom dijelu BiH, nedaleko od Knina u Hrvatskoj, na 860 metara nadmorske visine smješteno je malo planinsko mjesto Bosansko Grahovo. Prije posljednjeg rata brojalo je više od deset hiljada stanovnika, a danas su ih tek tri hiljade.
Iako žive bez doma zdravlja, srednje škole, vrtića, banke, apoteke, rijetki prolaznici koje smo sreli ipak ne gube nadu u bolje sutra. Branko Aražina, prevozeći sijeno na svom Tomosu, stao je da popriča s nama. Na našu konstataciju da sve izgleda pusto, kiselo se osmjehnuo.
Nema djece
- Vratilo se oko tri hiljade ljudi, a zaposlen je svaki deseti. Nema djece, prvačića, nema dječije graje, ljudi odoše u veće gradove u Srbiju, Hrvatsku. Nemaju ovdje šta tražiti, vrijeme je ovdje davno stalo - odgovara naš sagovornik.
U samom centru, otužno izgleda razrušeni dom kulture. Dobio je naziv po Gavrilu Principu, mladobosancu koji je izvršio atentat na austrijskog prestolonasljednika Franca Ferdinanda i njegovu suprugu Sofiju. Princip je rođen u selu Obljaj, nekoliko kilometara od Bosanskog Grahova.
- Dom kulture bio je najsavremeniji u to vrijeme. Zbog toga su ga Grahovljaci zvali „mala Skenderija". Danas služi kao sklonište psima lutalicama - kažu stanovnici.
Zamućena voda
U pokušaju da pronađemo bilo šta da funkcionira, radi, proizvodi, nailazili smo samo na još veća razočarenja. Drvoprerađivački kombinat, koji je nekada hranio porodice radnika, danas je porušen i ograđen bodljikavom žicom.
Foto: I. Šebalj (Aražina prevozi sijeno Tomosom)
Na putu prema Livnu, na izlazu iz Bosanskog Grahova, pored ceste sreli smo i mještane Grkovaca kako na lokalnoj česmi toče vodu. Kako su nam kazali, od završetka rata nije im u potpunosti popravljen vodovod, pa im je voda za piće često zamućena...
Planinski masivi
Grahovska visoravan prirodna je raskrsnica puteva koji vode za Dalmaciju, Liku , Hercegovinu i Bosnu. Smještena je na više od 800 metara iznad mora, pa je odlikuje prava kontinentalna klima, sa surovim i snjegovitim zimama i kratkim i svježim ljetima.
