BIH

Michael Tatham: Previše smo uložili u BiH da bismo dozvolili da krene unazad

Zamjenik britanskog ambasadora pri UN-u

Autor:Sead NUMANOVIĆ

21.12.2014

Majkl Tejtem (Michael Tatham), zamjenik ambasadora Velike Britanije pri Ujedinjenim narodima, nije krio svoje razočarenje, pa čak i ljutnju, kada se Rusija u Vijeću sigurnosti usprotivila produženju mandata EUFOR-a u BiH.

Rusiji je zasmetao stav o euroatlantskoj perspektivi BiH i, na kraju, ona se suzdržala od glasanja prvi put otkako u BiH postoje međunarodne mirovne snage. Analitičari su iznijeli stav da bi naredne godine zvanična Moskva mogla uložiti čak i veto na vojnu misiju EU u BiH.

Ostanak EUFOR-a

Podsjetimo, Tejtem je bio ambasador Velike Britanije u BiH od 2008. do pred kraj 2011. godine. U intervjuu za naš list ističe razočarenje zbog ovakvog stava Rusije.

- Rusija je godinama podržavala slične rezolucije o EUFOR-u, tako da je odluka da bude suzdržana prilikom glasanja o ovom pitanju bila dosta nesretna. Ipak, svih 14 ostalih članica Vijeća sigurnosti UN-a je glasalo za rezoluciju, što pokazuje da ruski nagovještaji kako UN na neki način pokušava nametnuti euroatlantsku budućnost Bosni i Hercegovini nema kredibilitet kod ostalih članica Vijeća. Ostaje činjenica da postoji široka podrška euroatlantskim integracijama u svim dijelovima BiH - kaže Tejtem.

Je li tačno da je Velika Britanija spremna podržati ili inicirati da NATO zamijeni trupe EUFOR-a u BiH?

- Nisam upoznat s takvom izjavom, a Velika Britanija sigurno ne bi mogla takvu odluku donijeti jednostrano. Znam da je bilo nezavisnih prijedloga da bi to mogao biti alternativni pristup, ali sigurno ne postoji takav plan.

Kakva je pozicija Rusije kada je riječ o Balkanu, posebno BiH i Srbiji. Jesu li ove dvije države sfera ruskog utjecaja, kako sve više izgleda ako je suditi po ponašanju Moskve?

- Naravno, upoznati ste s izraženom zabrinutošću vezanom uz ruske motive na Balkanu i drugdje koje je iznijela kancelarka Merkel, ali i drugi. No, činjenica je da su sve zemlje na Balkanu evropske zemlje i da su se sve vrlo jasno izjasnile da svoju budućnost vide u Evropskoj uniji. Mislim da je to najrazumnija strategija za ove zemlje.

Naravno da Rusija ima neke važne interese i investicije u regionu, posebno u energetskom sektoru, iako će otkazivanje programa „Južnog toka“ imati značajan utjecaj. Ali, u isto vrijeme, EU je daleko najvažniji politički i ekonomski partner balkanskim zemljama. U BiH je trgovina s Rusijom prošle godine bila samo 10 posto vrijednosti trgovine sa zemljama EU.

Ali članstvo u EU ni na koji način nije nekompatibilno s odnosom s Rusijom i mi se nadamo da će Rusija imati konstruktivnu ulogu u ohrabrivanju reformi koje su BiH veoma potrebne.

Nova strategija

Je li njemačko-britanska inicijativa o BiH također i odgovor na sve snažniji angažman Rusije u regionu? Ili je to, ipak, inicijativa koja jedino za cilj ima deblokadu evropskog puta BiH?

- Prvo i najvažnije, naša zajednička inicijativa s Njemačkom odražava rastuću zabrinutost zbog političkog i ekonomskog zastoja u BiH i mogućih implikacija daljnje stagnacije stabilnosti. Mi smo previše uložili u BiH da bismo dozvolili da krene unazad. Tako da smo željeli razviti novu strategiju koja bi zadržala postojeće uvjete vezane za EU članstvo, ali koja bi proširila plan ranih reformi koje bi se podudarale sa zahtjevima običnih ljudi u BiH kojima se traže radna mjesta i pravda. Zadovoljni smo što je inicijativa tako dobro primljena i da je sada usvojena kao nova strategija EU.

Izvoz iz RS u Rusiju dva miliona dolara, a prema EU 787 miliona!

- Uzmite za primjer Republiku Srpsku, gdje je predsjednik Dodik jasno pokušao poboljšati odnose s Rusijom. U prvih šest mjeseci 2014. godine izvozi iz entiteta RS u Rusiju su bili u vrijednosti od samo dva miliona dolara, a prema EU 787 miliona. Mislim da su građani u BiH svjesni ove činjenice i da je to razlog zbog čega je podrška članstvu u EU tako snažna u svim dijelovima zemlje – potcrtava naš sagovornik.