Turski tužilac zatražio je nalog za hapšenje imama Fetullaha Gulena, kojeg predsjednik Redžep Tajip Erdogan optužuje za pokušaj obaranja turske vlasti, prenijeli su državni mediji.
Tužilaštvo u Istambulu opisalo je Gulena kao "vođu kriminalne organizacije, javnosti poznate kao pokret Hizmet, koji je struktuiran u medijima, privredi i birokratiji u kršenju zakona i propisa".
Tužilaštvo je zatražilo nalog za hapšenje naglašavajući da je "dovoljno dokaza prikupljenih tokom istrage koji pokazuju da je Gulen počinio zločin".
U zahtjevu se navodi da je Gulen u inostranstvu od 1998. godine, tako da tužioci nisu bili u mogućnosti da ga kontaktiraju za istragu, navode turski mediji.
On se našao u otvorenom sukobu sa Erdoganom od kada su istragom o korupciji prije godinu dana bili obuhvaćeni Erdoganovi bliski saradnici.
Erdogan, koji je tada bio premijer, optužio je Gulena da stoji iza te istrage preko svojih ljudi u policiji i pravosuđu, ali je imam demantovao da je umiješan.
Turski sud donio je u petak odluku da se oslobodi glavni urednik lista Zeman Ekrema Dumanilija, pet dana nakon što je pritvoren zbog optužbi za formiranje i vođenje terorističke organizacije i pod sumnjom da priprema zavjeru za svrgavanje predsjednika Redžepa Tajipa Erdogana, prenijeli su državni mediji.
Međutim, direktor televizijske stanice "Samanyolu" Hidayet Karaca će ostati u pritvoru.
Ekrem Dumanili nakon oslobađanja
Turska policija je tokom prošlog vikenda uhapsila dvadesetak osoba, uključujući urednika najtiražnijeg lista i druge predstavnike medija, prilikom potrage za pristalicama muslimanskog imama Fetullaha Gulena.
Među osobama za koje je sud naložio hapšenje, su i direktor Samanyolu Media Grupacije Hidayet Karaca, zatim Tufan Erguder, bivši šef antiterorističkog odjela Istanbulske policije, Ertan Erčikli, šef ureda službi sigurnosti policije te načelnik policije Mustafa Kiličarslan.
Visoki predstavnik EU za vanjsku politiku i sigurnost Federika Mogerini i evropski komesar za politiku prema susjedima i pregovore o proširenju Johanes Han osudili su policijske pretrese, naglašavajući da su oni "protivni evropskim vrijednostima" i da "nisu u skladu sa slobodom medija, koja je suštinski princip demokratije".
