GLOBUS

Evropska komisija: Novi zamah za radna mjesta, rast i i ulaganja

Najmanje 315 milijardi eura dodatnih javnih i privatnih ulaganja

Autor:Fena

28.11.2014

Godišnji pregled rasta za 2015. koji je danas objavila Evropska komisija usmjeren je na vraćanje Evrope na put održivog zapošljavanja i privrednog rasta.

Prijedlogom ambicioznog plana ulaganja za pokretanje najmanje 315 milijardi eura dodatnih javnih i privatnih ulaganja tokom sljedeće tri godine Evropa bi trebala potaknuti stvaranje radnih mjesta i poticanje rasta u Evropi.

Evropska komisija u Godišnjem pregledu rasta za 2015. predstavlja ekonomsku i socijalnu politiku koja se temelji na tri glavna stupa: 1. poticanje ulaganja, 2. ponovno zauzimanje za strukturne reforme i 3. postizanje fiskalne odgovornosti.

Od svjetske gospodarske i financijske krize EU je pogodio pad nivoa ulaganja. Potrebni su zajednički i usklađeni napori na evropskom nivou kako bi se zaustavio taj silazni trend, a Evropa čvrsto usmjerila na put prema gospodarskom oporavku. Potrebna su ulaganja za modernizaciju sistema socijalne skrbi i finansiranje obrazovanja, istraživanja i inovacija, zeleniju i učinkovitiju energiju, modernizaciju prometne infrastrukture i uvođenje proširene i brže širokopojasne mreže.

Prije dva dana Komisija je pokrenula plan ulaganja 315 milijardi eura za sljedeće tri godine. Ovo ulaganje velikih razmjera temelji se na tri stupa koji se međusobno nadopunjuju: 1. pokretanje sredstava za ulaganja bez stvaranja novog duga, 2. podrška projektima i ulaganjima u ključnim područjima, poput infrastrukture, obrazovanja, istraživanja i inovacija i 3. uklanjanje sektorskih i drugih financijskih i nefinansijskih prepreka ulaganju.

S premještanjem naglaska s rješavanja hitnih situacija uzrokovanih krizom na izgradnju čvrstih temelja za zapošljavanje i rast Evropska komisija smatra da je potrebno ponovno se zauzeti za strukturne reforme. Produbljivanje jedinstvenog tržišta predstavlja strukturnu reformu na nivou EU-a u pravom smislu riječi, kojom se gospodarstvima pomaže u modernizaciji, a Evropi u nastojanjima da postane konkurentnija i privlačnija za ulagatelje, smatraju u Evropskoj komisiji. Prioriteti uključuju uklanjanje preostalih regulatornih i neregulatornih prepreka u sektorima kao što su energetika, telekomunikacije, promet i jedinstveno tržište roba i usluga.

Na nivou država članica Komisija preporučuje usredotočenost na niz ključnih reformi sa sljedećim ciljevima: dinamičnija tržišta rada i rješavanje visokih stopa nezaposlenosti, osiguranje učinkovitosti i primjerenosti mirovinskih sistema i sistema socijalne zaštite, stvaranje fleksibilnijih tržišta proizvoda i usluga, poboljšanje uvjeta za poslovna ulaganja i kvalitete ulaganja u istraživanje i inovacije te učinkovitija javna uprava u cijeloj Evropi.

U postizanju fiskalne konsolidacije postignut je znatan napredak: u tri godine prosječni fiskalni deficiti u EU-u srezani su s 4,5 posto BDP-a u 2011. na oko 3,0 posto BDP-a u 2014. Smanjenje broja zemalja obuhvaćenih postupkom u slučaju prekomjernog deficita - s 24 u 2011. na 11 u 2014. - odražava ta fiskalna poboljšanja koja su bila od ključne važnosti za vraćanje povjerenja u stabilnost javnih finansija i za stabilizaciju finansijske situacije.

Osiguravanje dugoročne kontrole deficita i smanjenje visokih nivoa duga i dalje je ključna komponenta u postizanju održivog rasta. Zemlje s više fiskalnog manevarskog prostora imaju više mogućnosti za poticanje domaće potražnje i ulaganja. Potrebni su pravedniji i učinkovitiji porezni sistemi te odlučna borba protiv porezne prijevare i utaje poreza, navode iz Komisije, prenosi Index.hr.