Fabrika cementa u Vitersorgu u Klajn Sankt Paulu je najverovatnije odgovorna što se u koruškom Gerchictalu pojavila otrovna supstanca Hekashlorbencol (HCB) u mlijeku i stočnoj hrani. 

Upravnik fabrike cementa Bernd Schaflechner rekao je da njegovo postrojenje od jula 2012. u procesu proizvodnje koristi plavi kreč, te da njima, a ni vlastima nije bilo poznato da on sadrži HCB. Prema njegovim riječima fabrika cementa tek od 6. novembra zna definitivno o emisiji HCB-a, te je prestala s upotrebom plavog kreča u svojim pećima dan kasnije. 

HCB ispušten u prirodu dospio je u ishranu krava, u kojima se otrov nagomilavao dok nije ustanovljeno prekoračenje dozvoljenih granica u sirovom mlijeku. 

Oko 35 poljoprivrednih gazdinstava i više stotina krava je pogođeno, a državno tužilaštvo je pokrenulo istragu. Poljoprivrednicima regiona nastao je veliki problem zbog HCB-a, a šteta se procjenjuje na više miliona eura. 

Nevladine organizacije i mediji optužuju vlasti da ništa nisu preduzimale iako im je opasnost od kancerogenog otrova bila poznata već par godina, odnosno prije najmanje sedam mjeseci, a da javnost o tome nije obaviještavana. 

HCB-e je kancerogeni otrov koji je do njegove zabrane širom svijeta sporazumom iz Stokholma 2001. zabranjen za korištenje kao fungicid za pšenicu, u sredstavima za zaštitu drveta, u lijepku, kao i u proizvodnji PVC-a. Ovaj otrov može da nastane i kao nusproizvod hemijskih procesa. 

Ukoliko HCB-e, preko ishrane dospije u ljudski organizam, može kod akutne koncentracije izazvati mučninu, a kod dužeg opterećenja oranizma otrovom može dovesti i do raka, kao i izazvati druge ozbiljne bolesti. Također, HCB-e zbog svog djelovanja na hormone može smanjiti plodnost kod muškaraca, prenosi Tanjug. 

HCB-e se gotovo ne razgrađuje u ljudskom tijelu i ostaje u masnom tkivu, a može biti prenijet i na novorođenčad prilikom dojenja.