Evropski parlament je danas u Strazburu osudio "ratnohuškački i govor mržnje" Vojislava Šešelja, kao i "njegova nastojanja da Srbiju skrene s puta u Evropu", i zatražio od Haškog suda da preispita odluku o njegovom privremenom puštanju na slobodu.

EP je usvojio rezoluciju u kojoj se "izražava zabrinutost zbog odsustva primjerenog političkog reagovanja i legalnog odgovora srpskih vlasti na Šešeljevo ponašanje koje podriva vjerovanje žrtava u sudski postupak", prenosi Beta.

Kazniti krivce za ratne zločine

Evropski parlamentarci su "ohrabrili srpske vlasti i demokratske stranke da osude javno ispoljavanje mržnje ili ratnih poruka", a od tužilaštva Haškog suda su zatražili da preispitaju odluku o privremenom puštanju Šešelja iz zatvora s obzirom na nove okolnosti.

"Evropski parlament", kako je naglašeno, "stavlja do znanja da različita mjerila u praksi Haškog suda, kad je riječ o tom privremenom oslobađanju neće doprinijeti objektivnosti tog suda" i traži da se svi sudski postupci ubrzano okončaju da bi se kažnjavanjem krivaca za ratne zločine omogućilo pomirenje.

U raspravi prije usvajanja rezolucije su svi poslanici osudili Šešeljevo ponašanje, a samo mali broj njih su se ogradili od dovođenja u pitanje objektivnosti Haškog suda.

Predsjednik parlamentarne grupe za Srbiju Edvard Kukan izjavio je na početku rasprave da predloženi tekst rezolucije povećava tenzije u regionu umjesto da ih spušta i da ga stoga neće podržati.

“Potpuno razumijem zlo ratne retorike i govora mržnje, pogotovo na Zapadnom Balkanu”, rekao je Kukan, ali je ukazao da se rezolucijom Šešelju pridaje značaj koji on ne zaslužuje.

“Zbog toga, i zbog toga što se u rezoluciji kritikuje nezavisni sud koje je osnovalo Vijeće sigurnosti Ujedinjenih nacija, neću podržati ovu rezoluciju”, poručio je Kukan.

Bugarski poslanik Angel Džambaki izrazio je sličan stav, ukazujući da su se po njegovom mišljenju srpske vlasti već ogradile od Šešelja, te je rezolucija nepotrebna.

Većina poslanika podržala rezoluciju

Većina poslanika, međutim, podržala je tekst rezolucije, a u tome su prednjačili hrvatski poslanici, na čiju je inicijativu rezolucija stavljena na dnevni red.

Hrvatska poslanica Ruža Tomašić je rekla da se o ovoj temi ne bi raspravljalo da su se srpske vlasti odmah ogradile od Šešelja i izrazila razočaranje u rad Tribunala, za koji je rekla da je “neefikasan i pristrasan”.

Poslanik Andrej Plenković je rekao da mu se čini da se srpski državni vrh prešutno slaže sa Šešeljem, ili da ga se boji.

“U čemu je problem predsjedniče (Tomislave) Nikoliću, premijeru (Aleksandre) Vučiću i ministre (Ivice) Dačiću? Zašto šutite”, pitao je on.

Slovenački poslanik Ivo Vajgl je rekao da je Šešelj “metafora za zločine na prostoru bivše Jugoslavije” i da će podržati rezoluciju, jer se govor mržnje u današnjoj Evropi ne smije tolerisati.

Poslanicima se na kraju rasprave u ime visoke predstavnice EU za vanjsku politiku i sigurnost Federike Mogerini obratio evropski komesar za humanitarna pitanja, Kipranin Hristos Stilijanides, koji je rekao da EU “poštuje odluke Haškog suda, a Šešeljeve izjave pripadaju prošlosti”.

Šešeljeve provokativne izjave otvorile ratne rane

“Što se tiče Srbije, pozdravljamo posvećenost srpske vlade evropskom putu, razvoju regionalnih odnosa i saradnji sa Haškim Tribunalom”, poručio je on.

U rezoluciji Parlament upozorava da su Šešeljeve provokativne izjave otvorile ratne rane i da bi mogle da podriju napore na regionalnom pomirenju i napredak koji je postignut posljednjih godina.

U rezoluciji se za zabrinutošću konstatuje da srpske vlasti nisu ni politički ni pravno reagovale na Šešeljevo ponašanje i od njih se zahtijeva da se ne samo oštro ograde od Šešeljevih izjava, nego da istraže da li je došlo do kršenja članova srpskog krivičnog zakona koji zabranjuju govor mržnje i diskriminaciju.

Istovremeno, Parlament je u testu rezolucije pohvalio “Žene u crnom” i druge nevladine organizacije u Srbiji koje se zalažu za suočavanje sa ratnim zločinima iz devedesetih.

Evropski parlamentarci su zatražili od Haškog tribunala da preispita uslove pod kojima je Šešelj privremeno pušten iz pritvora, ukazujući da takvo odstupanje od standarda šteti ciljevima Tribunala i podriva povjerenje u međunarodnu pravdu.

“Pozivamo Tribunal da odlučnom akcijom a povrati povjerenje koje je oslabljeno Šešeljevim javnim nastupima i uloži dodatne napore da se tekući i žalbeni procesi ubrzaju”, piše u rezoluciji, a prenosi Tanjug.

U rezoluciju, koja nema obavezujući karakter, nije ušao zahtjev evropskih liberala i zelenih da se od Srbije zatraži da otvori vojne arhive bivše SFRJ kako bi se omogućilo utvrđivanje odgovornosti za zločine i utvrdila sudbina nestalih.