Zastupnički klubovi u Evropskom parlamentu usaglasili su u srijedu prijedlog teksta rezolucije u kojoj bi trebali snažno osuditi ponašanje optuženika za ratne zločine Vojislava Šešelja nakon što je pušten na privremeno slobodu.

Evropski parlament u četvrtak će na plenarnoj sjednici u Strasbourgu raspravljati i glasati o rezoluciji "Srbija: slučaj optuženog ratnog zločinca Vojislava Šešelja".

Inicijativu za tu rezoluciju pokrenuo je zastupnik Andrej Plenković, a podržali svi hrvatski zastupnici u Evropskom parlamentu. Većina  zastupničkih klubova proteklih je dana izašla s vlastitim prijedlozima rezolucije, a u srijedu je usaglašena verzija o kojoj će  se raspravljati u četvrtak.

Tokom usaglašavanja bilo je dosta pokušaja da se razvodni rezolucija, ali na kraju su inicijatori uspjeli zadržati u prijedlogu  rezolucije najveći dio onoga što su htjeli reći.

Prema prijedlogu rezolucije, Evropski parlament će snažno osuditi  Šešeljevu ratno-huškačku retoriku, poticanje na mržnju i ohrabrivanje teritorijalnih pretenzija, pokušaje da se Srbiju skrene s njezina europskog puta".

Takođe se izražava žaljenje zbog Šešeljevih provokativnih javnih aktivnosti i ratne retorike od njegova puštanja na privremenu slobodu, "što je obnovilo psihičke rane rata i zločina počinjenih početkom 1990-tih".

U prijedlogu rezolucije se kaže da bi Šešeljeve nedavne izjave mogle potkopati napredak u regionalnoj suradnji i pomirenju i ugroziti napore učinjene posljednjih godina.

U rezoluciji bi se trebalo podsjetiti Srbiju na njezine obveze o  suradnji s Haaškim sudom i na obveze koje ima kao zemlja kandidatkinja za članstvo u EU te izražava zabrinutost zbog izostanka odgovarajuće političke reakcije i legalnog odgovora na Šešeljevo od strane srbijanskih vlasti.

Od srbijanskih vlasti i demokratskih stranaka zatražit će se da "osude bilo kakvu javnu demonstraciju govora mržnje, ratne retorike te da promiču zaštitu manjina i kulturnih prava".

Takođe se od Srbije traži da "preispita je li Šešelj prekršio srbijanske zakone te da pojača i u potpunosti primjeni zakone koji  zabranju govor mržnje i poticanje na nasilje".

U tekstu se poziva Haaški sud i tužiteljstvo da preispitaju jesu li  ispunjeni kriteriji za privremno puštanje na slobodu s obzirom na nove okolnosti te kritizira različita praksa ICTY-a u pogledu privremenog puštanja na slobodu.

Kaže se da je povjerenje u ICTY oslabljeno "Šešeljevim  neprihvatljivimi i uvredljivim javnim izjavama"".

ICTY se poziva da poduzme sve mjere kako bi se ubrzali svi procesi te ga se podsjeća da je privođenje pravdi počinitelja zločina nužan uvjet za istinski i trajni proces pomirenja.