REGION

Hrvatska: Vlasnik mesne industrije Gavrilović osumnjičen za ratno profiterstvo

USKOK otvorio istragu

Redakcija

26.11.2014

USKOK je donio rješenje o provođenju istrage, ne navodeći ime i prezime protiv državljanina Republike Austrije (1940.)  zbog ratnog profiterstva. HTV neslužbeno doznaje da je riječ o istrazi protiv Đure Gavrilovića, vlasnika mesne industrije Gavrilović. Također USKOK spominje i pomaganje tadašnjeg ministra finansija, ne navodeći ime. Tu je dužnost tada obavljao Jozo Martinović.

USKOK piše na svojim internetskim stranicama da provodi istragu zbog osnovane sumnje na počinjenje krivična djela zloupotrebe položaja i ovlasti te poticanja na zlouptrebu položaja i ovlasti iz područja Zakona o nezastarijevanju krivičnih djela ratnog profiterstva i krivičnih djela iz procesa pretvorbe i privatizacije. 

Osnovano se sumnja se okrivljenik, od 11. novembra 1991. do kraja oktobra 1992. godine, u Zagrebu, koristeći za vrijeme Domovinskog rata otežano funkcioniranje državnih tijela, u namjeri da se na štetu Republike Hrvatske značajno nepripadno materijalno okoristi stjecanjem više trgovačkih društava u stečaju ukupne knjigovodstvene vrijednosti od 67.997.888,21 DEM, u skladu s Ugovorom od prodaji društava u stečaju od 11. novembra 1991. obavezao platiti 3.305.000 njemačkih maraka u roku od 90 dana, iako za to plaćanje nije imao novčanih sredstava niti ih je namjeravao osigurati iz privatne imovine.

Iako nije uplatio navedeni iznos, okrivljenik je 22. novembra 1991. ishodio promjenu osnivača, djelatnosti i imena firme trgovačkog društva Gavrilović mesna industrija d.o.o., upisavši se pri tom kao osnivač i direktor novog trgovačkog društva kojem je istog dana izvršio pripajanje trgovačkih društava u stečaju. Potom je, znajući da se na inostranom računu jedne osobe nalaze novčana sredstva namijenjena za potrebe odbrane RH tokom Domovinskog rata, od ministra finansija, koji je bio ovlašten za raspolaganje novčanim sredstvima namijenjenim za nabavu oružja i opreme potrebne za odbranu RH, zatražio da toj osobi naloži da u njegovu korist uplati 2 miliona tadašnjih njemalčkih maraka što je ministar finansija, u cilju da mu omogući pribavljanje znatne nepripadne dobiti, 1. marta 1992. i učinio.

Nakon što je na inostrani račun okrivljenika početkom marta 1992. godine uplaćen navedeni iznos, tim novcem je okrivljenik, uz dodatno ishođenje kredita na temelju zaloga imovine trgovačkih društava u stečaju, prema uputi Trgovačkog suda u Zagrebu od 3. marta 1992. uplatio iznos iz Ugovora o kupovini na račun jednog inostranog trgovačkog društva. Zatim je okrivljenik, tokom oktobra 1992. godine, u namjeri da se znatno nepripadno materijalno okoristi neosnovanim izuzimanjem imovine trgovačkih društava, koristeći pri tome činjenicu da je zbog ratnog stanja u RH bila otežana kontrola zakonitosti poslovanja pravnih osoba, s jednom osobom dogovorio prodaju poslovnog prostora u Zagrebu za najmanje 500.000 DEM.

U cilju prikrivanja da je dio kupovine društava u stečaju isplatio državnim novcem namijenjenim za nabavu oružja i opreme potrebne za odbranu RH, okrivljenik je, u skladu s dogovorom s ministrom finansija, kupcu poslovnog prostora naložio da navedeni iznos ne uplaćuje na račun društva, što je trebao učiniti, već na posebni račun koji je bio otvoren za podmirenje obaveza RH za nabavu oružja i opreme potrebne za odbranu, što je kupac poslovnog prostora i učinio. Na opisani način okrivljenik je, novcem RH i neosnovanim izuzimanjem imovine trgovačkog društva, stekao nepripadnu imovinsku korist od najmanje 2 miliona DEM, odnosno od najmanje 7.837.124, 89 kuna.