Na solarnoj karti Evrope, Hercegovina se nalazi na crvenom području. To jasno govori da je taj dio BiH, uz vjetar i bogatstvo vodom, kao stvoren za obnovljive izvore energije, koje propisuje i Evropska unija, pogotovo solarnu. Ipak, uprkos činjenici da hercegovački krajevi imaju najviše sunčanih sati u regiji, solarne elektrane stidljivo se ukazuju.

Solarni parkovi

Tako je na području privredno-poslovne zone Hodovo, gdje  je na prostoru od 127 hektara Općina Stolac namijenila zemljište od 99 hektara za gradnju solarnih elektrana, instalirano nekoliko fotonaponskih elektrana od 150 kilovata.

Za razliku od Stoca, Općina Čapljina prva je u BiH u svom prostornom planu predvidjela solarne parkove, ali za sada je Niko Vrankić pionir na tom području.

On je svoju solarnu elektranu Trebižat instalirao prije dvije godine na krovu svoje kuće i ne sumnja da mu se investicija neće isplatiti. O tome zašto je ostao usamljen u ovoj priči, Vrankić kaže da su ljudi vrlo zainteresirani, ali zbog hroničnog problema u BiH, silne administracije, mnogi odustaju.

 - Dok se u Hrvatskoj i drugim evropskim zemljama sve riješi za dva mjeseca, ja sam se, sigurno, godinu borio s administracijom. Općinski nivo prođe se prilično brzo, ali dalje je sve teže, jer sam morao pribaviti 40 različitih dokumenata i silnih dozvola - poručuje Vrankić, kojeg je investicija koštala 55.000 KM i povrat očekuje za četiri godine.

Kako napominje, oprema je sada, u odnosu na prije dvije godine, pojeftinila za oko 30 posto, a struju koju proizvede njegova elektrana, uredno, svakog mjeseca plaća "Elektroprivreda HZHB", jer ide u njihovu mrežu.

Određene dozvole

Vrankić nam je potvrdio da, kako su to navodili iz FERK-a, investitori imaju obavezan otkup proizvedene električne energije po poticajnoj cijeni 12 godina, a nakon toga i dalje ostaje obavezan otkup, ali po prosječnoj proizvodnoj cijeni u FBiH. Naglasio je da je ovakva investicija, definitivno, isplativa.

Direktor Regionalne razvojne agencije za Hercegovinu (REDAH) Ivan Jurilj smatra da je Hercegovina neiskorištena u pogledu proizvodnje solarne energije.

Poput Bavarske

 - Čudno je ne vidjeti u Hercegovini poslovne objekte, hotele, pansione obložene solarnim panelima, kao u Bavarskoj, iako je Njemačka vrlo teško usporediva sa BiH. Ali, zbog nestimulirajućeg pravnog i institucionalnog okvira, kao i činjenice da ulaganje u solarnu energiju nije jeftino, očito, situacija još nije dovoljno sazrela da to može biti masovnije - ocjenjuje Jurilj.