Godišnjica ratificiranja Dejtonskog mirovnog sporazuma već skoro dvije decenije se u entitetima Federacija BiH i Republika Srpska obilježava na različite načine. Dok je u FBiH jučer bio običan radni dan, u RS je bilo praznično. No, još jedna godišnjica od potpisivanja dokumenta koji je zaustavio rat u našoj zemlji, ponovo je skrenula pažnju na potrebu izmjena ovog sporazuma, naročito njegovog Aneksa 4 - Ustava BiH.
Ovo pitanje već godinama izaziva brojne polemike, ali bez ikakvih konkretnih rezultata.
Linije razgraničenja
Odavno su i evropski i američki zvaničnici rekli da je sporazum prevaziđen i da predstavlja smetnju na putu BiH ka euroatlantskim integracijama. No, svi pokušaji da se nešto promijeni propali su zbog nemogućnosti dogovora predstavnika tri naroda u BiH.
Za sada su svi saglasni samo u jednom - potpisivanjem ovog dokumenta zaustavljen je rat.
Nurko Pobrić, profesor ustavnog prava na Mostarskom univerzitetu, kaže za "Avaz" da je ovjera bh. vize za ulazak u EU uvjetovana promjenom Dejtonskog sporazuma.
Pobrić: Vještačka podjela
- Sve zemlje koje su posljednjih godina primljene u Evropsku uniju, morale su mijenjati svoj ustav. To znači da i BiH kad-tad, prilikom pristupa EU, mora promijeniti Ustav. Najlošije rješenje Dejtonskog sporazuma je entitetsko uređenje, kojim je BiH vještački podijeljena, i te entitetske linije, koje su bile linije razgraničenja u ratu, ustvari su Dejtonom legalizirale ratno stanje kao legitimno - kaže Pobrić.
Miloš Šolaja, profesor na Fakultetu političkih nauka u Banjoj Luci, smatra da je Dejtonski sporazum, ovakav kakav jeste, izvor nestabilnosti, bez obzira na to što je to njegovo rješenje i legitimaciju odredila potreba za mirom.
Šolaja: Izvor nestabilnosti
- Činjenica je da je sve drugo u tom sporazumu prihvaćeno tek zbog uspostave mira i zbog toga imamo probleme, jer je nedovršen i nedovoljan - kaže Šolaja.
Proces promjena
Akademik Božo Žepić iz Mostara smatra da je davno bilo vrijeme za donošenje novog Ustava i da ovih 19 godina možemo smatrati izgubljenim vremenom. Ističe da je ustavne promjene moguće provesti u Parlamentu BiH. Žepić ne isključuje kao rješenje za ustavne promjene ni međunarodnu konferencija za BiH ili Dejton 2.
Žepić: Nacionalni interesi
- Niti je Dejtonski ustav luđačka košulja koja se ne da skinuti, oprati i promijeniti, niti je garant zaštite nacionalnih interesa. U pitanju su privilegije i nepravde koje je on dao jednima, a oduzeo drugima. Prvi se plaše da ih ne izgube otvori li se proces promjena, a drugi sami ne mogu ništa učiniti, iako to zdušno žele - kaže Žepić.
Brojna pitanja koče napredak
- Neriješeno nacionalno pitanje za sva tri naroda, otvoreno hrvatsko nacionalno pitanje, mogućnosti izbornih manipulacija i korištenja izbornog inženjeringa, nepravedna podjela državnoga teritorija na entitete i narode, diskriminirajuće odredbe i politički stavovi međunarodnih moćnika, ekscentrično državno uređenje, otvoreno mostarsko pitanje, neracionalna i preskupa administracija, nepovoljan položaj gospodarstva, neučinkovitost i neprovedivost odluka sudova, samo su neka od pitanja koja koče napredak - tvrdi Žepić.
O promjenama trebaju odlučiti građani
Šolaja smatra da o eventualnim promjenama Sporazuma trebaju odlučiti prvenstveno građani BiH. Hoće li to biti značajnije izmjene ili verifikacija postojećeg dogovora, trebao bi, smatra Šolaja, odrediti stav proizašao iz šire diskusije.