U Zenici je danas okončana trodnevna nacionalna radionica o izgradnji kapaciteta Aarhus centara i partnera u oblasti smanjena rizika od katastrofa.

Prema riječima Sabine Jukan,  direktorice Udruženja „Aarhus centar u BiH“ koje je, zajedno sa Misijom OSCE-a u našoj zemlji,  organiziralo ovu radionicu učesnici su se upoznali sa konceptom  smanjenja rizika od katastrofa, sistemkim i zakonskim rješnjima u BiH, primjerima dobre prakse ali i razgovarali o ulozi Aarhus centara u ovoj oblasti.

- Predstavnici općina Zenica, Doboj, Gračanica, Tuzla, Vogošća i Lukavac prezentirali su svoja iskustva i naučene lekcije tokom majske  kataklizme vezane za poplave i pojave velikog broja klizišta - kazala je Sabina Jukan.

Edin Bijedić iz Zenice,  u terenskom obilasku,  prezentirao nam je šta se sve dešavalo na ušču Bistričke rijeke u Bosnu te prilaznom putu ka selu Kolići  kojeg  je voda, pored više stambenih objekata, značajno oštetila, a brojne lokacije na kojim je došlo do značajnog pomjeranja tla i dalje prijete da ga u potpunosti prekinu. Uprkos kataklizimi koja ih je zadesila većina od 40 domaćinstava, Kolića ne razmišlja da trajno napusti ovaj prostor.

Pored Nine Suomalainen, zamjenice šefa Misije OSCE-a u BiH,  u svojim prezentacijama vezanim za to šta se sve može učiniti na jačanju svijesti javnosti o tome kako uočiti rizik,  spriječiti štete koje kod takvih pojava nastaju, odnosno kakve korake i mjere treba poduzeti da se one ublaže govorili su Samir Huseinbašić, šef odsjeka za strukturu i obuku u Minstarstvu sigurnosti BiH, Profesor Šefik Muhić iz UNDP-a, Pavel Cincera, gelog iz Češke i Vanja Rizvić iz Aarhus centra iz Tuzle.

Neki od zaključaka koji su se iskristalisali tokom radionice vezni su za to da se pojača uloga Štabova Civilne zaštite na svim nivoima jer su se u dosadašnjoj praksi dokazali znanjem vezanim za upravljanje krizom. Da se okoča projekat mapiranja rizika te poboljšati upravljanje ljudskim resursima u smislu jačanja Službi Civilnih zaštita i njihovog kadrovskog osposobljavanja.

Istaknuto je, također, da nevladine organizacije ostvare jaču koordnaciju sa Civilnom zaštitom lokalne zajednice kako bi u slučajevima elementarnih nepogoda i drugih katastrofa organizovanije djelovali kao njihove posebne službe. Obzirom na utjecaj medija, istaknuta je i potreba jače saradnje sa njima u smislu javnog komunciranja o rizicima.