Klinton razgovara s Holbrukom i saradnicima tokom pregovora u bazi "Wright-Petterson" kod Dejtona
Sutra se navršava 19 godina otkako su u zrakoplovnoj bazi „Wright-Patterson“ kod Dejtona, u američkoj državi Ohajo, tadašnji predsjednici BiH Alija Izetbegović, Hrvatske Franjo Tuđman i Srbije Slobodan Milošević, uz glavnog američkog posrednika Ričarda Holbruka (Richard Hoolbruke) i generala Veslija Klarka (Wesley Clark), parafirali Opći okvirni sporazum za mir u BiH, poznatiji kao Dejtonski mirovni sporazum.
Konkretne mjere
Dokument je zvanično potpisan u Parizu 14. decembra 1995. i time je okončana troipogodišnja agresija na BiH. Sporazum je potvrdio suverenost države BiH, ali sastavljene od dva entiteta - Federacije i Republike Srpske.
Miro Lazović, bivši predsjednik Skupštine RBiH i član bh. delegacije koja je u ime BiH potpisala ovaj sporazum, kaže da je sadašnja politička pozicija BiH takva da se ona nalazi razapeta između Dejtonskog sporazuma, odnosno Aneksa 4, koji je i Ustav BiH, te zahtjeva Brisela.
Nijedan od potpisnika Sporazuma danas nije među živima
Iako naglašava neophodnost revizije Dejtonskog ustava u duhu evropskih principa i standarda, Lazović smatra da je teško od trenutnih političkih aktera koji su najavili konstituiranje vlasti očekivati da će oni brzo ići prema tim reformskim promjenama.
- Ali, nakon briselske inicijative Njemačke i Britanije, moraju uslijediti konkretne mjere evropskih zvaničnika prema domaćim vlastima da se primoraju da ono što su verbalno prihvatili i garantuju svojim potpisima, i da se daju određeni rokovi za implementaciju reformskih zahvata. Ti zahtjevi omogućit će promjenu Ustava BiH na način da BiH bržim koracima ide ka briselskim integracijama - kaže Lazović.
Politička volja
Šukrija Bakšić, profesor ustavnog prava na Pravnom fakultetu Univerziteta u Sarajevu, istakao je da je najlošija strana Dejtona ta što nije dosljedno proveden. I Bakšić sumnja da trenutni politički akteri na vlasti mogu ovaj sporazum prilagoditi savremenim demokratskim standardima.
- Ono što bi se trebalo promijeniti prije svega je Aneks 4 Ustava, koji se odnosi na poštivanje ljudskog dostojanstva, slobode i jednakosti i pitanje presude „Sejdić – Finci“. Do sada nije bilo volje da se to riješi. Hoće li se šta promijeniti, ostaje nam da vidimo, ali trenutno tu političku volju ne vidim - kazao je Bakšić.
Osnovne odredbe Sporazuma
- Sastoji se od 11 aneksa koji pokrivaju vojne, političke i civilne aspekte Sporazuma, kao i one o regionalnoj stabilizaciji.
- Ustav BiH također je dio sporazuma, odnosno njegov Aneks 4.
- Aneks 7 predviđa povratak svih na svoje, a ni nakon 19 godina nije realiziran.
U RS sutra neradni dan
Predstavnici RS, koji su se prije 19 godina protivili dijelovima Sporazuma, danas se zaklinju u njega i protive se njegovom otpakivanju. U RS je 21. novembar neradni dan.
Lazović: Neophodna revizija; Bakšić: Savremeni standardi