Reforma visokog obrazovanja u BiH, tačnije Bolonjski proces, trebao je doprinijeti uključivanju bh. institucija u evropsko akademsko područje visokog obrazovanja. Umjesto toga, studenti su i dalje degradirani, a mnogi čak ni pred kraj školovanja ne znaju koje im zanimanje nose tri godine fakulteta.
- Bolonjski proces, primjera radi na Univerzitetu u Sarajevu, uopće nije implementiran na način na koji je trebao biti urađen. Jesu određene komponente koje su u korist profesora i ostalog kadra. Što se tiče studenata, ne na način da im se olakša - kaže Amar Karović, član Studentskog parlamenta Univerziteta u Sarajevu.
Tanović: Nema harmonizacije
Naglašava kako ni do danas, a provedba „Bolonje“ počela je još 2007. godine, nisu definirana zanimanja nakon trogodišnjeg studija.
- Na jednom od fakulteta htjeli su nakon trogodišnjeg obrazovanja izdati diplome s višom stručna spremom umjesto visokom!? I kada diplomanti završe po Bolonji, većina ih ne radi u struci, jer se ne može prepoznati na tržištu, već neke druge poslove - priča Karović.
Članica Evropske akademije nauka prof. dr. Lamija Tanović kaže kako se niko nije pobrinuo da Bolonjski proces bude pristojno uveden. Dodaje da ni sada niko nije zainteresiran da se to ispravi.
- Ogromna je lista deformacija. Nemamo harmonizaciju visokog obrazovanja, a upravo to je smisao Bolonje. Kod nas su studiji koncipirani drugačije i zato je teško dogovoriti ta zvanja na kraju studiranja. Neko ima mašinstvo tri, tri i po ili četiri godine. Tu postoji cijela lista besmislica koje su uveli razni univerziteti, pa čak i fakulteti - govori prof. Tanović.
Poražavajućim smatra primjer da je Srednjobosanski kanton tek lani, dakle sa šest godina zakašnjenja, uskladio Zakon o obrazovanju, a u međuvremenu je na području tog kantona otvoreno više univerziteta.
