Latinska ćuprija jedan je od najstarijih sarajevskih mostova. Na mjestu sadašnjeg kamenog mosta prvobitno je postojala drvena ćuprija, koju je u prvoj polovini 16. stoljeća sagradio neki hadži Husein. Ćuprija je redovno stradala u poplavama pa je 1561. godine Ali Ajni-beg sagradio kameni most, govori Mufid Garibija, sarajevski arhitekta i dobar poznavalac historije grada.
Sačuvan tarih
Nakon što je velika poplava 1891. godine oštetila i kameni most, njegovu obnovu finansirao je sarajevski trgovac, hadži Abdulah Briga. Umro je prije nego što je most završen, ali je ostavio u amanet da se radovi nastave. Na mostu je stajao tarih: "Promisli pa nipošto ne spominji bogataše ružno, jer se oni poslije smrti spominju sa svojim hajratima." Natpis je kasnije skinut i predat Zemaljskom muzeju na čuvanje.
- Zanimljivo je da most nije dobio ime ni po svom osnivaču ni po vakifima koji su ga obnavljali nego je nazvan Latinska ćuprija po obližnjoj katoličkoj mahali na lijevoj obali. Zvala se Latinluk, a osnovali su je dubrovački majstori koji su radili u Sarajevu. Kasnije se tu naseljavalo uglavnom katoličko stanovništvo. Prefiks "latinski" koristio se kao aluzija na sljedbenike Rimokatoličke crkve. Sarajlijama, naravno, to nije smetalo nego su i obližnji most prozvali po ovoj mahali - napominje Garibija.
Narušena autentičnost
Latinluk je stradao u jednom od velikih požara, ali se ime ćuprije i dalje ljubomorno čuva. Most je imao četiri stuba i pet lukova, od kojih je prvi na desnoj obali zazidan u doba Austro-Ugarske prilikom regulacije toka Miljacke. Centralni dio je kaldrmisan, a most ima blagi uspon prema sredini. Nakon velike poplave 1894. godine, voda je odnijela kamenu ogradu pa je most ograđen novom, od kovanog gvožđa. Tada su uređene i pješačke staze s obje strane mosta.
Mijenjano ime
Svijet je o ovom mostu saznao kada je u njegovoj neposrednoj blizini izvršen atentat na Austro-Ugarskog prestolonasljednika Franca Ferdinanda i njegovu trudnu suprugu Sofiju, što je bio povod za početak Prvog svjetskog rata.
- Nakon rata, BiH je postala dio Kraljevine Srba, Hrvata i Slavena pa je atentator Gavrilo Princip prozvan narodnim herojem te je most preimenovan njemu u čast. Sve do agresije most je nosio to ime iako su ga Sarajlije i dalje zvale starim imenom. Početkom agresije na BiH mostu je vraćen izvorni naziv Latinska ćuprija - naglašava Garibija.
Pod zaštitom države
Iako je obnavljan nekoliko puta, most je skoro u potpunosti zadržao oblik i karakteristike osmanlijskog kamenog mosta zbog čega je još 1950. godine stavljen pod zaštitu države. Posljednji put je obnovljen 2004. godine, kada mu je vraćen nekadašnji izgled i kamena ograda, ali su mu dodali nepripadajući rukohvat od inoksa. Ovom greškom smanjena je originalna visina kamene ograde (kurkiluka) i narušena je njegova autentičnost.
