BIH

Široka koalicija „Za evropsku BiH“ dobila bi podršku građana

Ideja profesora Mirka Pejanovića

Prof. dr. Mirko Pejanović

25.10.2014

Parlamentarni izbori 2014. su završeni. Pobjedničke stranke su poznate. Već je vidljivo koje stranke prema broju osvojenih mandata u entitetskim parlamentima i Parlamentu Bosne i Hercegovine mogu oblikovati parlamentarnu većinu. 

U Federaciji BiH Stranka demokratske akcije (SDA) osvojila je 30  od 98 zastupničkih mjesta u Zastupničkom domu Parlamenta FBiH. Slijedi Savez za bolju budućnost (SBB), koji ima 17 zastupničkih mjesta. Zatim koalicija okupljena oko Hrvatskog narodnog sabora (HNS), predvođena Hrvatskom demokratskom zajednicom BiH (HDZ BiH) sa 14 zastupničkih mjesta, isto koliko je dobila i Demokratska fronta (DF) u Predstavničkom domu Parlamenta FBiH. 

Interes građana

Ove četiri stranke, ako postignu sporazum da zajedno formiraju parlamentarnu većinu, imale bi u Predstavničkom domu Parlamenta Federacije BiH 75 zastupnika. To bi bila široka međustranačka koalicija koja bi mogla imati stabilnu vladu. 

Mogla bi efikasno donositi zakone, uključujući i promjenu Ustava Federacije BiH. Također bi ovako široko formirana koalicija stranaka u Zastupničkom domu Parlamenta FBiH mogla poslužiti kao model široke koalicije u kantonalnim/županijskim skupštinama, kao i u Parlamentarnoj skupštini BiH. 

Ono što je posebno važno jeste da bi četiri stranke široke koalicije u Parlamentu Federacije BiH bile osnova za oblikovanje široke koalicije u Zastupničkom domu Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine. Radi se o tome da ove četiri stranke u Zastupničkom domu Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine imaju ukupno 23 mandata, a s još pet, koliko ima SNSD u Državnom parlamentu, uspostavlja se većina od 28 zastupnika. Ako bi u tu parlamentarnu većinu ušla i SDS sa svoja četiri mandata, onda bi Zastupnički dom Parlamentarne skupštine BiH imao većinu od 32 poslanika. 

a ovoliko poslanika Parlament Bosne i Hercegovine bi, de facto, imao široku koaliciju. 

Pri ovome valja imati u vidu da je zasnivanje ovako široke koalicije stranaka u FBiH i na nivou države BiH, dok se stranke ne udruže, samo na hipotetičkoj ravni. U stvarnosti, dakle, društvenoj realnosti stranke s najviše osvojenih glasova ulaze u koaliciju kada imaju programsku podudarnost i političku volju u glavnim pitanjima za vršenje vlasti. 

Otuda se postavlja pitanje mogu li političke stranke u BiH koje su osvojile najviše glasova u izbornom tijelu na osnovu svojih programa obrazovati zajedničku programsku koaliciju. To su sljedeće stranke: SDA, SBB, HDZ i DF u Federaciji BiH i SNSD i SDS u RS. 

Postavlja se i pitanje šta je zajedničko njihovim izbornim programima i obećanjima. Zasigurno zajedničko je u programima ovih šest stranaka - četiri iz Federacije BiH i dvije iz RS - nastavak integracije Bosne i Hercegovine u EU. Sve stranke su se u izbornoj kampanji zalagale da BiH dobije status kandidata za članstvo u EU u naredne dvije do tri godine. Stranke su se opredijelile i obavezale da riješe dva uvjeta kako bi se podnijela aplikacija za kandidatski status BiH. Ta dva uvjeta su: uspostavljanje mehanizama koordinacije za evropske integracije i provođenje presude u predmetu „Sejdić i Finci“. 

Dobijanje statusa kandidata BiH za članstvo u EU javlja se kao strateško pitanje, zapravo kao pitanje svih pitanja. Ovo pitanje je i primarni interes za većinu građana BiH (oko 80 posto građana u istraživanjima iskazuje volju da njihova zemlja postane članica EU). Integraciju BiH u EU imaju interes podržati i sve opozicione stranke. Prema tome, pitanje ubrzanja integracije BiH u EU jeste primarna osnova za formiranje programskih koalicija nakon oktobarskih parlamentarnih izbora 2014. godine.

Reformski ambijent

Koaliranje stranaka na programskoj ideji ubrzanja integracije BiH u EU moguće je uspješno izvesti putem oblikovanja široke međustranačke koalicije pod nazivom „Za evropsku Bosnu i Hercegovinu“. Unutar te koalicije bile bi sve stranke čija osvojena zastupnička mjesta u entitetskim i Državnom parlamentu uzeta zajedno čine mogućnost formiranja široke programske koalicije.  

Široka programska koalicija stranaka „Za evropsku BiH“ u osnovi bi imala konsenzus za donošenje zakona na osnovu kojih će se provoditi reforme i ekonomske i političke. Garanciju za međustranački konsenzus osigurava potpisani koalicioni sporazum. S pristupom za formiranje široke stranačke koalicije „Za evropsku BiH“ bitno bi se i u pozitivnom pravcu mijenjao društveni i politički ambijent za provođenje reformi. U cjelini bi se ubrzala politička dinamika. 

Politička energija vodećih parlamentarnih stranaka bila bi usmjerena ka jednom cilju: dobijanje kandidatskog statusa za članstvo BiH u EU. Takvo kretanje bi odmaklo BiH od začelja u poretku zemalja zapadnog Balkana u procesu evropskih integracija. Takvo udruživanje političkih stranaka stvorilo bi osnovu i klimu za veći angažman međunarodne zajednice u pružanju pomoći BiH u izvođenju reformi. 

Široka programska koalicija parlamentarnih stranaka dobila bi podršku građana koji su im dali glasove i povjerenje da vode razvoj države u mandatnom periodu 2014.-2018. Pretpostaviti je da bi objedinjavanje stranaka na jednoj programskoj ideji, ideji evropske države Bosne i Hercegovine s potpisanim koalicionim sporazumom, dovelo do zaokreta u političkom i ekonomskom razvoju BiH koja od 2008. godine ima stagnaciju u svom ekonomskom razvoju, stagnaciju u pogledu stranih investicija, stagnaciju u zapošljavanju omladine. 

Autor je redovni profesor Fakulteta političkih nauka u Sarajevu, dekan je bio od 2007. do 2011. godine