Šef Misije OSCE-a Džonatan Mur (Jonathan Moore) u intervjuu za „Dnevni avaz" ocjenjuje da građani i javnost imaju pravo postavljati pitanja u vezi sa sporošću procesa prebrojavanja glasačkih listića. On kaže kako razumije frustracije, te mu je jasno kakav značaj mogu imati valorizirani rezultati izbora, a s tim u vezi i ogroman interes javnosti.

Međutim, kategoričan je u tvrdnji da Centralna izborna komisija BiH radi u skladu s planom i rasporedom, dok OSCE i druge relevantne institucije prate rad CIK-a.

Finalni rezultati

- Važno je znati da je zakonom utvrđen period koji se odnosi na objavljivanje izbornih rezultata. U 2010. i 2012. godini finalne rezultate smo čekali po mjesec. Po istom principu, smatram da finalne rezultate u 2014. godini treba čekati do 11. novembra. Dakle, prošle su jedva dvije sedmice nakon izbora. Imamo vremena do 11. novembra, do kada treba očekivati finalne rezultate. 

Tačno je da postoji mnogo otvorenih pitanja. Njih ne postavljaju samo političari i novinari, već se ona postavljaju i u javnosti. Imamo činjenicu da se glasovi ponovo prebrojavaju. Uskoro ćemo znati konačne rezultate, a 11. novembar nije daleko. Popunjavanje  parlamenata će u nekim slučajevima ovisiti i o manjem broju glasova, zato je od ekstremne važnosti da se taj postupak provede jasno i metodično, u skladu s pravilima i propisima - kaže Mur.

Ipak, nikada se nije desilo da nakon deset dana za Državni parlament nedostaje 12 posto, za kantone čak 19 posto prebrojanih glasova. Otvara se veliki prostor za manipulacije. Vaš komentar?

- Naravno, uvijek će biti špekulacija, a u demokratskim društvima ljudi imaju pravo da postavljaju pitanja o tome hoće li volja iskazana na izborima biti respektirana. U BiH oko toga uvijek ima skepticizma. Najveća briga koju imamo, međutim, jeste da je demokratski proces ukraden, ali ne zbog postupka prebrojavanja glasova, već zbog političara koji, bez obzira na izbore, ne rade svoj posao koji se odnosi na formiranje vlasti te koalicija. 

Kakva su zapažanja Izborne posmatračke misije OSCE/ODIHR o procesu prebrojavanja glasova?

- Mislim da je preliminarni izvještaj ODIHR-a koji je predstavljen javnosti dosta sveobuhvatan. Veoma je važno da je među posmatračima bilo i onih iz političkih stranaka te iz nevladinih organizacija, poput Koalicije „Pod lupom". U svakoj državi su moguće određene manipulacije na izborima, ali ukupni rezultati moraju oslikavati volju birača koji su izašli na izbore i koji su glasali. Jučer (srijeda, op. a.) sam rekao u Banjoj Luci da nam je svejedno ko je izgubio ili ko je pobijedio. To nije na nama da odlučujemo. Najviše žalimo što dosta ljudi nije iskoristilo svoju mogućnost koju ima samo jednom u četiri godine da odlučuju o vlastima.

Šta možete reći o samim izborima? Dolazile su mnoge informacije o nepravilnostima s pojedinih biračkih mjesta. Mediji su s tih područja izvještavali da se radi o tzv. bugarskom vozu...

- Čuo sam dosta tih izvještaja šta se dešavalo 12. oktobra. Kada pogledate na raznolikost rezultata, možete doći do zaključka da oni odražavaju stajališta birača. Opet, treba sačekati finalne rezultate. Ja mislim da ni u kom slučaju ukupni rezultati ne oslikavaju masovnu krađu na izborima. Tako nešto bilo bi uočeno. Jasno je da je na pojedinim područjima bilo nekih neregularnosti. Ali pogledajte rezultate, mislim da su u skladu s očekivanjima. 

Neke stranke su ostvarile dobre rezultate na određenim područjima, dok na nekim nisu. Mislim da su ljudi koji su glasali napravili određene odluke iz svojih razloga. Treba sada saznati od birača zašto su birali svoje kandidata, jer to je puno vrednija informacija. Vidite, imamo 5.401 glasačko mjesto. Naravno da se mogu desiti neke nepredviđene stvari! Ja sam posjetio određeni broj biračkih mjesta, gdje sam vidio grupe različitih posmatrača. Mnogi od njih su bili prisutni tokom brojanja. Proces prebrojavanja jeste osjetljiva stvar. To je i razlog zašto CIK tome posvećuje veliku pažnju, te zašto se dešava ponovno brojanje. Mislim da ljudi trebaju imati povjerenja u ovaj proces.

Predmet analize

Kako komentirate veliki broj nevažećih listića, kojih ima blizu pola miliona? Šta nam to govori?

- Ima različitih vrsta nevažećih listića. Ima primjera da ljudi dođu na izbore, čekaju u redu, pokažu svoju ličnu kartu, dobiju listiće, a onda ih prazne stave u glasačku kutiju. Mislim da je to znak svojevrsnog protesta. 

Ljudi, naravno, imaju pravo na tako nešto. Često je to slučaj kada im ne odgovara nijedan kandidat. Kada je riječ o drugim vrstama nevažećih listića, dakle onih koji su oštećeni ili onih na kojima se glasalo za različite opcije, i ta pojava može biti predmet analize za eksperte. U BiH postoji tradicija neobično velikog broja nevažećih listića. To jeste zabrinjavajuće. Prema nekim standardima, ukoliko se utvrdi 10 do 15 posto nevažećih listića, to se može smatrati visokim procentom po internacionalnim standardima. Mislim da oni koji su na listiću nacrtali, naprimjer, Paju Patka ili su uradili nešto slično ne bi trebali biti posebno ponosni na sebe. Jer, imali su upravo u tom trenutku šansu da naprave razliku.

Šta Vama govori mala izlaznost birača u kontekstu rezultata izbora?

- Postoje različiti razlozi. U nekim zemljama, uključujući i SAD, zapravo je teško dobiti više od polovine potencijalnih birača da izađu na izbore. Onda se javljaju različite teorije zašto je to tako. Da li im se ne sviđaju kandidati ili misle da im je dobro, ili možda da nema razlike za kog god da se glasa. Naravno da sam ista mišljenja čuo i u BiH. Nisam doduše čuo tako često od ljudi da im je sada dobro. 

Foto: I. Šebalj (Mur: Bez kompromisa nema napretka)     

Štaviše, ljudi su veoma frustrirani. Ali, ono što mi uvijek naglašavamo jeste to da smo imali dosta impresivan raspon kandidata. Najbolji primjer je lista kandidata za bošnjačkog člana Predsjedništva BiH. Imamo primjere i konsolidiranih snaga. Kada pogledate kandidate za srpskog člana Predsjedništva BiH, stranke koje ranije nisu sarađivale to sada čine. Imali smo dosta ozbiljne kandidate poput Željke Cvijanović, premijerke RS, te Mladena Ivanića, bivšeg državnog ministra. Želim reći da su te političke stranke ovaj proces shvatile vrlo ozbiljno, pa su dosta toga uložile u njega, a tu ne govorim samo o sredstvima za reklame. Isto se može reći i za kandidate koji dolaze iz FBiH. Poenta je da su građanima ponuđene mnoge opcije. Tako imamo i stranke koje su prilično nove kao što su SBB ili DF ili neki nezavisni kandidati.

Nije li, ipak, mala izlaznost birača bio taj element koji je znatno utjecao na rezultate izbora?

- Poznat vam je pojam „izborna šutnja". Mislim da su tada birači imali priliku da kažu svoje, dakle za vrijeme trajanja izbora, za razliku od političara. Ali birači su izgubili tu šansu, barem oni koji nisu glasali. To je zaista velika šteta! Naravno, ti ljudi će diskutirati o tome ko ih je trebao predstavljati, ko je šta uradio, a nije. Ali, znate, oni su imali šansu da odigraju ulogu u ovom procesu. Ne želim špekulirati o mogućim razlozima. Vidite da su neke partije prošle dobro, a neke koje su imale dobar rezultat prije četiri godine sada su prošle loše. I to može biti određeni signal. 

Kako komentirate preliminarne rezultate izbora? Imamo poprilično jasnu sliku o pobjednicima i gubitnicima. Kada uzmemo postojeću konstelaciju političkih snaga, je li moguće očekivati brzo formiranje stabilne vlasti?

- To je odlično pitanje. Nije, naravno, samo stvar da brzo bude formirana vlast, već da ta vlast bude stabilna. O tome će ovisiti jesu li stranke spremne na kompromise. Mislim da je još rano govoriti o koalicijama. S tim u vezi treba napomenuti da se još očekuje popunjavanje parlamenata, a posebno entitetskih. Ono što sada izgleda kao sigurno može biti drugačije dok se ne potvrde svi rezultati.

Mislim da treba gledati i na to ko ima znanje, vještinu, energiju i hrabrost da donese neke odluke. EU je jasno pocrtala koje su to obaveze BiH, a među njima je i presuda "Sejdić - Finci". Tu ima različitih mišljenja. Ali, dok god je EU budućnost koju je BiH izabrala, politički lideri državu moraju dovesti do toga. Implementacija te presude je važna za OSCE. Dakle, kada budu formirane koalicije, cilj ne smije da bude samo brzo formiranje vlasti već i stabilna vlast koja će donijeti neke rezultate.

Tužioci moraju raditi po principima vladavine prava, a ne po političkim motivima

 Svjedoci smo velikog zastoja BiH na evropskom putu. BiH se često spominje kao nefunkcionalna država, crna rupa u regionu. Država prednjači po mnogim negativnim statistikama. Kada se sve to uzme u obzir, imaju li građani sada, nakon izbora, uopće razloga za optimizam da bi nova vlast mogla nadoknaditi sve ono što nije uradila prethodna?

- Mislim da, uprkos svemu, ima osnova za optimizam, a ima i prostora za neke nove šanse ili mogućnosti. Nadam se da je iza nas neka oštra retorika koja je bila demonstrirana u predizbornom periodu. Sada nas očekuje period u kojem se treba koncentrirati na praktične stvari. Vrlo malo političkih lidera je kazalo da već sada odbija neku političku opciju. 

Ja sam i u RS i u FBiH čuo da ima volje da se nađu rješenja. Bez napornog rada i praktičnog pristupa kompromisima koji će donijeti konkretne rezultate neće biti napretka države. Ako pogledamo regiju, mnoge države se kreću naprijed. Kako to oni uspijevaju? Pa, uz pomoću kompromisa. Da, Dejtonski ustav je kompliciran, ali i on kao takav omogućuje BiH da funkcionira. BiH ima potencijala, a ljudi žele da vide konkretna rješenja. Investitori s druge strane traže stabilnost, vladavinu prava, jednake uvjete ili šansu, da sistem nije koruptivan, da tužioci rade po principima vladavine prava, a ne po političkim motivima. Oni žele da vide dobru infrastrukturu. Sve to zavisi od političkog kompromisa i svi trebaju da rade zajedno da bi doveli do ove situacije.

Mogu li oni koji dođu na vlast sebi dozvoliti luksuz da koče evropski put BiH!

- Mi se nadamo da će stranke koje su dobile podršku birača iskoristiti tu prednost svog izbornog uspjeha i raditi zajedno s drugima da bi se došlo do rezultata. Da odgovorim na vaše pitanje, oni sebi ne bi smjeli dozvoliti luksuz da blokiraju stvari.