BIH

Vlasi: Velikosrpske ambicije i ideje nisu ugušene

Savjetnik Vlade Kosova i analitičar

Faruk VELE

25.10.2014

Savjetnik Vlade Kosova za vanjske poslove, analitičar i nekadašnji jugoslavenski političar Azem Vlasi kaže u razgovoru za "Dnevni avaz" da se područje Balkana još nalazi "između prividnog mira i trajne stabilnosti".

Evropa bez granica

Komentirajući prilike na Balkanu, pa i najnovija upozorenja sa zasjedanja britanskog Doma lordova da BiH prijeti novi rat, Vlasi ističe da je sve to vezano uz projekt jedinstvene stabilne Evrope.

- Ako projekt ujedinjenje Evrope, Evrope bez granica, Evrope sa zajedničkom sigurnošću bude doveden u pitanje, onda će biti novih nevolja, ne samo u Bosni i povodom Bosne nego u cijeloj regiji. Na jednoj strani jer je Bosna ostala u problemima, a na drugoj strani zbog toga što velikosrpske ambicije i ideje još nisu ugašene. Naravno, i zbog odnosa Srba i Albanaca. Kuda će stvari ići, umnogome zavisi i od toga koliko će i drugi u Evropi pomoći da se cijelo ovo područje, dakle i Bosna i Kosovo, ali i druge države koje još nisu u EU, približi i brže uđe u evropsku porodicu - kazao je Vlasi za "Avaz".

Incidenti na utakmici Srbija - Albanija ozbiljno su uznemirili duhove na Balkanu. To je bilo mnogo više od utakmice, što pokazuju i reakcije na odluku UEFA-e. Koliko je sve to ozbiljno?

- Priča o fudbalskoj utakmici između Albanije i Srbije bila je prilika da na površinu izbiju srpski šovinizam i albanofobija, za koju se pretpostavljalo da je potisnuta otkad Srbija hita ka evropskim integracijama. No, reakcije zvaničnika Srbije pokazale su da se veoma malo iskoračilo iz vremena Miloševićevog režima što se tiče odnosa Srba prema Albancima.

Štaviše, srbijanski zvaničnici govore da je ideja o „velikoj Albaniji“ noćna mora. Prvo, pojam „velike Albanije“ izmišljen je u srpskim kuhinjama da bi zastrašivali albansko okruženje, ali, ustvari, riječ je o ideji etničke Albanije. Ona je refleksija nepravdi koje su počinjene 1912. i 1913. godine kada su, poslije pada Osmanskog carstva, povučene granice posred etničkih sredina Albanaca, a da Albance niko za to nije pitao. Srbija može doprinijeti i da sama sebi skine noćnu moru tako što će priznati Kosovo kao državu i s Kosovom početi normalizaciju dobrosusjedskih međudržavnih odnosa.

Kako se na Kosovu gledaju bliski odnosi Srbije i Rusije i koliko to može biti uzrokom problema?

- Srbija je u velikim ekonomskim i drugim problemima. Ona je okrenuta evropskim integracijama zbog nade da će dobiti nešto od pristupnih fondova, da će se od evropskih integracija okoristiti. Ali, intimno ljudima koji su na vlasti u Srbiji mnogo je više stalo do dobrih odnosa s Rusijom nego do EU. S onakvim pompeznim dočekom Putina, koji graniči s političkom karikaturom, vidi se da je Srbiji mnogo više stalo do Rusije i antievropski orijentiranog Putina, koji ne poštuje međunarodno pravo.

Ovo rukovodstvo Srbije divi se Putinu zbog njegove politike u kontekstu Ukrajine. Srbija se nalazi u teškom procjepu između interesa da pristupa EU i intimne želje da bude toliko bliska Rusiji da to graniči sa željom da to bude obična ruska gubernija.

Zakovana država

Javnost je u posljednje vrijeme uznemirena i događajima u Sandžaku, gdje je ove sedmice spriječeno četničko marširanje. Ti događaji izazvali su reakcije tamošnjih građana. Koliko ozbiljni mogu biti problemi u tom dijelu Srbije?

- U Sandžaku može biti još tenzija zbog stare politike Srbije prema bošnjačkom narodu na tom području. Četničke prijetnje u Sandžaku, odlazak četničkih dobrovoljaca na krizna područja Ukrajine da se bore na strani Rusa, podsjećaju nas na devedesete godine prošlog stoljeća, kada su četnici išli u Bosnu i Hrvatsku da se bore za srpstvo, ali ustvari da čine zločine. U Srbiji imaju problem da im pukne i Sandžak, ali i Vojvodina zbog ekonomskih problema.

U Srbiji, po inerciji stare politike iz Miloševićevog režima, nisu spremni da nađu prava rješenja za sredine koje imaju specifične potrebe kao što su Sandžak i Vojvodina. U Srbiji žele centralističkom, unitarističkom, zapravo velikosrpskom politikom, pod kontrolom držati i Sandžak i Vojvodinu. To je inercija stare Miloševićeve politike koja je ugušila autonomiju Vojvodine.

Istovremeno, problem BiH i dalje stoji. Kako kao dugogodišnji političar i politički analitičar vidite poziciju naše zemlje nakon posljednjih izbora.

- Nažalost, BiH ostaje jedna zakovana država. BiH ustrojenu po dejtonskim aranžmanima zloupotrebljavaju oni koji rade na njenom rušenju, a to su te radikalne, nacionalističke, tačnije četničke snage u RS. Nakon ovih izbora BiH je ostala duplo zakovana. Osim dejtonskim aranžmanima, sada je zakovana i prevlašću nacionalističkih snaga u sva tri segmenta. Ali, nemalu odgovornost ima i sama Evropa, koja se pravi luda kao da ne vidi da u Bosni s ovakvom ustavnom konstrukcijom nema napretka.

Samo konstatiraju da je stanje loše i licemjerno poručuju da se dogovore političke snage unutar Bosne, a ne vide da su u jednom entitetu, srpskom, na vlasti snage kojima nije do dogovora da Bosna bude funkcionalna na dobrobit sva tri naroda, već uporno rade da Bosne ne bude kao države, pa makar i ljudi u tom entitetu osjetili posljedice. A sve u nadi da, kada ne bude Bosne, ili kada se Bošnjacima ostavi parče zemlje, mogu pola Bosne pripojiti „velikoj Srbiji“.

Sarajevo mnogo šuti

- Moje je viđenje da, nažalost, probosanske političke snage, mislim na Bošnjake, ali i Srbe i Hrvate koji BiH drže svojom državom, malo alarmiraju, malo dižu glas pred institucijama, koje su, usvajajući dejtonske aranžmane, prihvatile odgovornost da međunarodna zajednica odigra određenu ulogu u stabiliziranju Bosne. U Bosni malo dižu glas protiv dezintegracijskih tendencija... U Sarajevu se mnogo šuti pred problemima Bosne, iz straha i obzira da se ne iritiraju mnogo oni koji rade na rušenju Bosne. A oni koji rade na rušenju Bosne, nastavljaju posao. I to rade u relativnom miru.  

Srbija - ruska gubernija

Ovo rukovodstvo Srbije divi se Putinu zbog njegove politike u kontekstu Ukrajine. Srbija se nalazi u teškom procjepu između interesa da pristupa EU i intimne želje da bude toliko bliska Rusiji da to graniči sa željo da to bude obična ruska gubernija.