Više od 1.000 djece na ulicama Sarajeva, Banjaluke, Mostara i Tuzle učestvuje u dječijem prosjačenju ili nekom drugom obliku rada na ulici, pokazalo je najnovije istraživanje UNICEF-a u BiH o ovom problemu.

Prema ovom istraživanju, na ulicama Sarajeva prosi 638 djece u dobu između sedam i 18 godina, u Tuzli 192, u Mostaru 182, a na ulicama Banjaluke 63.

Predstavnik UNICEF-a u BiH Ajman Abulabajman rekao je da u BiH postoji zakon koji zabranjuje rad djece na ulici, ali da problem predstavlja njegovo neprovođenje, što hitno treba riješiti. On je istakao da se danas na razne načine krše prava djece, njima su uskraćena prava na obrazovanje i zaštitu od zlostavljanja, zbog čega se mora sve učiniti kako bi se ta prava zaštitila.

"Djeca koja rade na ulici prolaze sve vrste zlostavljanja. Ona su često gladna, često su žrtve fizičkog, ekonomskog i seksualnog iskorištavanja, nemaju priliku za obrazovanje i mogućnost da postignu potpuni razvoj", izjavio je Abulabajman.

Uoči prezentacije istraživanja o djeci koja prosjače i rade na ulicama, koja se održava u Sarajevu, kao dobru vijest Abulabajman je naveo iskren interes i želju svih da se ovaj problem riješi.

"Danas predstavljamo studiju koja rasvjetljava ovo pitanje i koja će nam pomoći da u potpunosti postanemo svjesni ovog problema i pokušamo naći rješenja. Smatramo da je ovaj problem odgovornost ne samo vlasti i javnog sektora, već i svih građana ove zemlje", dodao je Abulabajman.

Autor studije Rut Rozenberg navela je da je ovo istraživanje donijelo neke veoma interesantne, ali i zabrinjavajuće nalaze, te istakla da je samo u Sarajevu utvrđeno da na ulici radi minimalno 638 djece.

"Anketa koja je urađena sa 372 djece u Sarajevu, Banjaluci, Mostaru i Tuzli otkrila je da gotovo polovina njih nisu ništa jeli dan prije anketiranja, oko dvije trećine ne ide u školu, a trećina ove djece nikada nije ni išla u školu", navela je Rozenbergova.

Ona je dodala da u BiH nema jedinstvene visine iznosa kazne za prosjačenje, te da, prema izjavi policijskih organa, kazne nemaju neki efekat u rješavanju ovog problema.

"Ova djeca žive u veoma teškim uslovima, mnogi su doslovno gladni, a dodatno nametanje kazni možda bo dovelo do toga da oni moraju raditi više da bi finansijski doprinijeli svojim porodicama", rekla je Rozenbergova.

Prema njenim riječima, studija je kao pozitivan primjer identifikovala pristup lokalnog umrežavanja za rješavanje problema djece koja rade na ulici i njihovih porodica, koji podrazumijeva koordinaciju vladinog i nevladinog sektora, policije, centara za socijalni rad i škola.