Reumatske bolesti nalaze se na prvom mjestu po učestalosti među stanovništvom. Reumatizam je grupa različitih oboljenja koja se prema nastanku mogu podijeliti na: upalna, neupalna i degenerativna. Reumatskim tegobama su uglavnom zahvaćeni svi zglobovi, pokretni ili nepokretni, vezivno mišićno tkivo, pa i koža, a kao hronična bolest je izuzetno česta kod starih ljudi.

Iako hladni i vlažni dani nisu uzrok reumatskih bolesti, znatno pogoršavaju teškoće oboljelih. Vremenske promjene atmosferskog pritiska, vlažnosti zraka i temperature utječu na receptore za bol. Zbog toga dolazi do pogoršanja reumatskih stanja, a naročito bolnih simptoma.

Dodir i pokret

Zato se reumatski bolovi najčešće javljaju ujesen i zimu. Simptomi su vrlo karakteristični i izrazito neprijatni: javlja se bol, otežana je pokretljivost, a od vidljivih promjena koje su rjeđe javljaju su otok i crvenilo ili modra boja na koži, uz bolnu osjetljivost na dodir i pokret. Ponekad se javlja bol u leđima, koja se može širiti duž noge.

Nekada se bol osjeća samo kod pokreta ili kada se mijenja vrijeme. Reumatska oboljenja mogu biti toliko teška da izazovu deformaciju zgloba ili kosti i da pacijent postane skoro nepokretan. Kada neko kaže da ima reumu, to najčešće znači da boluje od jednog od dva tipa oboljenja: upalnih reumatskih bolesti koje imaju lošiju prognozu, ali su, nasreću, rjeđe, ili neupalnih oblika ili vrsta reumatizma koje nisu toliko teške. Inače, sve reumatske bolesti su hronične, progresivne, bole, a neke dovode do gubitka funkcije, a nekada i do invaliditeta.

Reumatske bolesti su hronične i dugotrajne, ali promjenom životnih navika neke od njih mogu se prevenirati te se može zaustaviti njihov progresivni tok. Ipak, ako se bolest već javi, liječenje se provodi medikamentima i fizikalnom terapijom, a ukoliko tegobe ne prolaze, i hirurškim putem.

Fizikalna terapija

U osnovi pravilnog pristupa liječenju je prije svega zdrav način života, ishrana i prirodna terapija čajevima i preparatima na bazi svježeg ljekovitog bilja. Ovakav pristup je kompleksan i daje odlične rezultate.

Kod bolnih stanja neophodno je, prije svega, mirovanje, primjena lijekova koji smanjuju bolove (nesteroidni antireumatici), miorelaksanti koji utječu na opuštanje mišića, sedativi sa sličnom funkcijom, kortikopreparati. Često se primjenjuju injekcije u bolna mjesta. Fizikalna terapija počinje nakon mirovanja kod osoba s akutizacijom oboljenja i primjenjuju se svi oblici fizikalnih procedura (elektroterapija, termoterapija, terapija ultrazvukom, akupunktura, vježbe, masaža), koje se određuju u zavisnosti od težine stanja.

Kada se radi o početnim oblicima reume, postoji nekoliko korisnih savjeta kada oboljela osoba može i sama sebi dosta pomoći. Ovi savjeti su primjenjivi i korisni kod početnih i lakših reumatskih oblika. Ukoliko je u pitanju hronični bolesnik, liječenje se uvijek mora voditi uz stalan nadzor ljekara.

Opterećenje svesti na minimum

Potrebno je smanjiti opterećenje bolesnog zgloba i ne nositi teret u ruci u kojoj se javlja bol. Ukoliko je bol u kičmi, ne treba uopće nositi teret i mora se pažljivo saginjati. Korisno je utopljavati zglobove pa se stoga reumatičari trebaju toplo odijevati. Poželjno je oko zgloba nositi i vuneni zavoj.

Korisna je i lakša masaža okolnih mišića i blago razgibavanje zgloba. Preporučuju se i kupke u mlakoj vodi i trljanje kože oko oboljelog mjesta peškirom. Oni koji imaju višak kilograma trebalo bi postepeno smršaviti i doći do normalne tjelesne težine. Prevelika težina naročito štetno djeluje na zglobove kuka i nogu.