BIH

Za poplave u BiH krivi su svi nivoi izvršne vlasti

Konferencija Centra za promociju civilnog društva (CPCD)

E. Trako

1.10.2014

U Sarajevu je počela konferencija za medije Centra za promociju civilnog društva (CPCD), a tema je javni poziv nadležnim organima u BiH da odmah i neodložno angažuju sve raspoložive ljudske, materijalne i tehničke resurse kako bi se u narednom periodu u najvećoj mogućoj mjeri spriječilo ponavljanje scenarija iz maja 2014. godine sa katastrofalnim posljedicama od poplava i klizišta. Cilj konferencije za novinare je da skrene pažnju javnosti sa predizbornih i dnevnopolitičkih dešavanja na hitne potrebe zaštite života i imovine građana i građanki na ugroženim područjima BiH.

CPCD koji je u protekla tri mjeseca kontinuirano dostavljao humanitarnu pomoć stanovništvu u pogođenim područjima i bio neprekidno prisutan na terenu, ima saznanja da se pored popravaka devastiranih objekata ne preduzimaju neophodne mjere i aktivnosti koje će osigurati da ne dođe do novih razaranja kao i ponovnog uništavanja već saniranih prostora.

Predstavnicima medija se ovom prilikom obratio prof. dr. Tarik Kupusović, direktor Instituta za hidrotehniku Građevinskog fakulteta u Sarajevu, g. Željko Majstorović hidrometeorolog, kao i predstavnici Agencije za slivno područje rijeke Save, nadležnih federalnih ministarstava, kao i Federalne uprave CZ i Federalnog fonda za zaštitu okoliša.

Omer Tufo, projekt menadžer CPCD-a kazao je da na preventivi od poplava, od maja do danas, nije urađeno ni više od pet posto.

-Ljudi strepe od svake nove kiše. Prokopi i kanali su u groznom stanju, gorem nego što su ličili prije poplava, jer ništa nije urađeno - kazao je Tufo.

cpcd-press-02-is

Foto:I. Šebalj

Željko Majstorović, metereolog, je kazao da su priče o HAARP-u i teorijama zavjere lako zamajavanje javnosti.

- Moraju se jačati institucije da bi se mogli adekvatno zaštititi. Moraju se jačati Civilna zaštita i fondovi jer bez novca nema ništa - kazao je Majstorović.

Prof. dr. Tarik Kupusović, direktor Instituta za hidrotehniku Građevinskog fakulteta u Sarajevu naglasio je da su objekti za zaštitu od poplava u katastrofalnom stanju.

- Poplava je prirodni događaj koji često pređe u prirodnu katastrofu. U BiH se rizici od poplava mogu smanjiti izgradnjom adekvatnih objekata, a to su nasipi i akumulacije i onda će se rizici od poplava smanjiti - kazao je Kupusović.

Hazima Hadžović, predstavnica Ministarstva za poljoprivredu vodoprivredu i šumarstvo je kazala da ministarstvo od maja radi na prevenciji od poplava zanemarujući činjenicu da se na prevenciji nije uradilo više od pet posto.

- Imamo projekte i nastojat ćemo da to sprovedemo u djelo, ministarstvo radi na tome.

Predstavnik Agencije za slivno područje rijeke Save Enes Alagić je kazao da su majske poplave bile milenijumske, dakle koje se očekuju jednom u hiljadu godina.

- Ovakve poplave nisu zabilježene u zadnjih 120 godina. Sve naše stanice su bile poplavljene. Povlačenjem vode, odmah smo ih pustili u funkciju. Proboji na nasipima nastali su u srednjoj Posavini, a mi smo napravili projektnu dokumentaciju da bi se moglo reagirati na terenu. Agencija neće učestvovati na otklanjanju posljedica od poplava na vodotocima druge kategorije. Mi smo uradili dokument i priložili ga Vladi o procjeni šteta na tim vodotocima. Brzo će se početi raditi na nekim lokalitetima kako bi dočekali naredne poplave. Tek do polovine sljedeće godine će biti završena rekonstrukcija nasipa u Posavini. Ukoliko bi nam se pojavio majski val stanovništvo u tom diju BiH bi bilo bezbijedno - rekao je Alagić.

Safet Harbinja, predstavnik Federalnog fonda za zaštitu okoliša istakao je da su u avgustu uspostavili Upravni odbor Fonda, te da je usmjeren dio sredstava za hitnu intervenciju.

Boško Kutleša, šef Odjela Federalnog fonda za obuku i spašavanje Civilne zaštite je na pitanje novinara koliko je Civilna zaštita spremna da zaštiti stanovništvo odgovorio da je Civilna zaštita krovna institucija, ali da tu ima mnogo faktora za zaštitu. Moramo raditi na programiranju i planiranju i uprave na svim nivoima vlasti moraju surađivati. U tom lancu su zakazali najodgovorniji nositelji izvršne vlasti, a to su načelnici općina, vlade kantona i Vlada FBiH, jer nisu uskladili resurse. Mi nemamo alarmni sistem ranog upozoravanja, nemamo alarmni sistem u smislu da možemo "aktivirati snage koje će evakuirati stanovništvo". Do sada smo radili ad hoc, kako se približavala opasnost, tako se i reagiralo. Imao Zakon o zaštiti i spašavanju koji nikada nije sproveden, a zaštita i spašavanje je prenesena na najniže instance vlasti. To ukazuje da nemamo strukturu. Molio bih da krene poruka odgovornima, da i oni ljudi u općinama nisu teret u službi Civilne zaštite gdje radi po jedan čovjek. Pa ne može on sam snositi teret za spašavanje ljudi i imovine u općinama.