Prije desetak dana objavljen je javni tender za prodaju više poslovnih prostora u Tešnju, Tuzli, Orašju, Stocu, kao i jedan stan u Karlovcu u susjednoj Hrvatskoj, a koji su u vlasništvu sarajevskog "Alhosa", nekadašnjeg giganta u proizvodnji konfekcije, kojeg su vlasti godinama sistemski uništavale, a onda budzašto prodale u pljačkaškoj privatizaciji.

Mutne prodaje

Niko ne zna koliko je do sada novca zarađeno i gdje je tačno završio novac od prodaje poslovnih i drugih "Alhosovih" objekata i zemljišta širom BiH i bivše Jugoslavije. Podsjeća na to i Edhem Biber, nekadašnji predsjednik Saveza samostalnih sindikata BiH, koji se u vrijeme uništavanja "Alhosa" zajedno s radnicima pokušao izboriti za opstanak ove firme.

Faksimil javnog tendera za prodaju imovine "Alhosa" koja se i danas krčmi

- Veliki broj tih prodavnica prodavan je i kupovan pod ko zna kakvim uslovima i na takav način došlo se do određene materijalne koristi, a da radnici "Alhosa", nažalost, nisu imali nikakve koristi od toga - kaže Biber.

On ističe da je za uništenje "Alhosa" isključivi krivac tadašnja vlast.

- Sistem je bio postavljen tako da se privatizacija vršila bez ikakve kontrole, a određeni ljudi zloupotrijebili su svoje pozicije u vlasti i uništili jednu vrlo perspektivnu firmu, koja je bila u to vrijeme jedna od najvećih u BiH. Nažalost, nije došlo ni do revizije privatizacije, jer vlasti nisu dale da se donese zakon o reviziji privatizacije - kaže Biber.

Proizvodnja u "Alhosu" ugašena je 1999. Dvije godine kasnije "Alhos" je privatiziran, a, kako tvrde upućeni izvori, putem SDA u vlasništvo ove firme ušli su Pakistanci Hamad Kan, Sohail A. Sidiku i Tepua Šeiha.

Odgovorna vlast

Za ovog posljednjeg mediji su čak navodili da je bio u bliskim vezama s osobama s crne liste UN-a te da su bh. vlasti bile s tim upoznate. Pod pritiskom obespravljenih gladnih radnika "Alhosa" koji su u to vrijeme stalno protestirali protiv i vlada SDA, SBiH, a i SDP-a, privatizacija je poništena. Biber kaže da se vladajuće stranke ne mogu "oprati" od odgovornosti uništavanja "Alhosa". Biber je prokomentirao i pokušaj vladajućih SDA i SDP-a da odgovornost za uništavanje "Alhosa" pripišu "Avazu", koji je u potpuno transparentnom postupku javno raspisanog tendera, i to 2005. godine, ponudio najvišu cijenu za preostalo "Alhosovo" zemljište u iznosu od 4,5 miliona KM. U to vrijeme, potvrđuje i Biber, ova firma bila je već potpuno uništena.

- Nije "Avaz" privatizirao "Alhos", samo se, kada je preduzeće već bilo uništeno, javio na tender za prodaju jedne od brojnih nekretnina koje su u to vrijeme bile na prodaju, a da bi se namirila potraživanja prema zaposlenima i prema dobavljačima. "Alhos" je bio uništen, kada su stručne osobe procijenile vrijednost tog zemljišta, zatim se "Avaz " javio s najboljom cijenom i svoj dio korektno ispoštovao - zaključuje Biber, naglašavajući da se "Avaz" ne može dovesti ni u kakvu vezu s propašću nekada respektabilne firme.  

Potpuni potop

Vlasti su Pakistancima prodale "Alhos" za oko 1.000 KM, a kupci su prihvatili oko sedam miliona duga, koliko su tada iznosila potraživanja prema tom preduzeću! U to vrijeme, tačnije 2001. godine, dug "Alhosa" iznosio je 15 miliona KM, a za pokretanje proizvodnje trebalo je osam miliona KM. No, vlasti su sve učinile da potpuno potope ovo preduzeće, a između 2001. i 2005. oko 380 radnika nije primalo plaće, niti im je uvezivan staž.