Povišeni krvni pritisak je bolest koja ima tihi tok i koja godinama ne mora pokazivati skoro nikakve simptome ili probleme. Ponekad simptomi mogu biti glavobolja, slabost, umor, vrtoglavica, šum u ušima, gubitak vida, ubrzani ili nepravilan rad srca, bol u prsima…

Pritisak osigurava pravilan protok krvi u žilama. Protok krvi mora zadovoljiti potrebe organizma za kisikom i hranjivim tvarima potrebnim za normalan rad. Pritisak nije uvijek isti, mijenja se promjenom položaja tijela, ovisi o fizičkoj aktivnosti, veći je tokom dana, dok se noću snižava.
Nivo pritiska određuje se sa dvije vrijednosti:

Veća vrijednost ili sistolički pritisak je pritisak u arterijama između otkucaja srca kada srce skuplja i cijedi krv u žilama;

Niža vrijednost ili dijastolički pritisak je pritisak u arterijama između dva pulsa, tokom srčanog opuštanje. Pritisak je visok ako je sistolički jednak ili veći od 140 mmHg, a dijastolički jednak ili veći od 90 mmHg.

Pritisak se obično mjeri na nadlaktici u sjedećem položaju nakon pet minuta odmora.

Rizici

Dugoročno povišen pritisak ostavlja posljedice na kardiovaskularni sistem, uzrokuje povećanje rizika od moždanog udara, prolaznih ishemičnih napada, oštećenja vida, sljepoće, zatajenja srca, poremećaja srčanog ritma, infarkta, zatajenja bubrega, ateroskleroze arterija...