Hrvatski predsjednik Ivo Josipović rekao je da Hrvatska neće slati vojsku u borbu protiv Islamske države i da je dio međunarodne koalicije u borbi protiv te terororističke organizacije u političkom smislu.
"Hrvatskoj javnosti treba jasno reći – mi niti imamo vojsku ondje, niti je namjeravamo slati, niti smo angažovani ni na koji drugi način, mi smo u političkom smislu dio te koalicije", rekao je Josipović.
State Department je objavio da je Hrvatska jedna od pedesetak članica međunarodne koalicije koja će se pod vodstvom Amerikanaca suprotstaviti brutalnim džihadistima koji kontrolišu velike dijelove sjevernog Iraka i Sirije.
Josipović je kazao "da hrvatskoj javnosti nije, niti bi smjela biti nepoznanica" to što je Hrvatska dio koalicije, odgovarajući na pitanje novinara zašto je javnost saznala da je Hrvatska uključena u koaliciju protiv IS od State Departmenta, a ne od hrvatskih funkcionera.
Ministrica vanjskih i evropskih poslova Vesna Pusić kaže da se Hrvatska uključila u koaliciju kao članica EU i NATO te je, kao i oni, spremna da se bori protiv međunarodnog terorizma.
"U smislu konkretne pomoći, još nismo učestvovali, ali hoćemo", rekla je Pusić, dodavši da je IS nešto što apsolutno ugrožava mir ne samo u Evropi nego i globalno.
Hrvatska podržava način saradnje sa zemljama koje se bore protiv IS, konkretno s vlastima u Iraku i u Kurdistanu, dodala je Pusić.
Inače, Josipović i Pusić ove nedjelje u Njujorku učestvuju na samitu posvećenom klimatskim promjenama i početku rasprave na Generalnoj skupštini UN, piše Jutarnji list.
S druge strane, u intervjuu listu, general Martin E. Dempsey, autor strategije protiv radikalnih islamista, kazao je da je hrvatska vojska jedan od američkih "stvarnih saveznika".
Načelnik Združenog štaba američke vojske objasnio je da je u posjetu Hrvatskoj došao jer je ona ključni saveznik u regiji i ima interes i, kako je rekao, uticaj na rusku agresivnost prema sjeveru i istoku kao i na moguće prelivanje krize s Bliskog istoka i sjeverne Afrike na jadransku obalu.
On smatra i da je na svakoj zemlji da odluči koliko u borbi protiv IS želi i može da učestvuje, a da se o tome može govoriti i u bilateralnim razgovorima "jer se Hrvatska pokazala tako dobar saveznik do sada".
Kad je, pak, riječ o Rusiji, američki general ocjenjuje da se ne radi samo o konvencionalnoj prijetnji već i "subverzivnom pritisku u susjedstvu" na granice, koji podrazumijeva podsticanje etničkih grupa na tenzije.
NATO (čija je članica i Hrvatska) mora da pronađe odgovore i to više nije pitanje izbora, nego obaveza, kaže on.
"Dakle, ako bi Rusija odlučila da krene prema Odesi, Pridnjestrovlju, baltičkim državama - ili prema Jadranu - mi moramo da raspravimo šta bismo bili spremni da uradimo vojno i šta bismo preporučili našim izabranim liderima", rekao je američki general i dodao da se zasad sve mjere ograničavaju na ekonomiju i diplomatiju.
