CRNA HRONIKA

Tramvaji najčešće mjesto gdje operiraju džeparoši

Lopovi zadaju glavobolju građanima Sarajeva

A. KAPO

22.9.2014

Stranice rubrike crna hronika u posljednje vrijeme sve češće pune naslovi “Džeparoši opljačkali turistu”, “Uhapšeni džeparoši”, “Građani savladali džeparoša” i slično.

Pomoć građana

Posljednji u nizu takvih slučajeva dogodio se 10. septembra oko 16 sati u tramvaju u Sarajevu, na stanici Drvenija, kada je Mirsad Tahirović (44) iz Prijepolja, nastanjen u Sarajevu, pokušao iz torbice ukrasti novčanik momku. No, putnik je primijetio šta se dešava te je alarmirao policiju. Džeparoš se, po starom dobrom običaju, pravio da ništa nije pokušao uraditi. Ipak, uz pomoć građana te vozača tramvaja, koji nije otvarao vrata, Tahirović je zadržan do dolaska policije, koja je na koncu stavila lisice na ruke džeparoša.

sabaheta-dzindo

Sabaheta Džindo: Ojadila građane širom BiH

Dan poslije, 11. septembra, policajci su uhapsili i Avdu Mrava (59) iz Sarajeva. On je u tramvaju koji je stajao na stajalištu Predsjedništvo, u ulici Maršala Tita, ukrao novčanik maloljetnoj F. A. iz Sarajeva. Srećom, pravovremenom intervencijom policije džeparoš je savladan, a novčanik vraćen vlasnici.

Samo u prvih osam mjeseci ove godine na području koje pokrivaju pripadnici Ministarstva unutrašnjih poslova (MUP) Kantona Sarajevo (KS) zabilježene su 194 takozvane džepne krađe. Ovu informaciju za “Avaz” je potvrdio i Irfan Nefić, portparol MUP-a KS. No, prema njegovim riječima, građani, ipak, nemaju razloga za paniku.

- U istom periodu prošle godine taj broj iznosio je 258. Dakle, broj džepnih krađa smanjili smo za 64 ili 24,8 posto - kaže Nefić.

Većina džepnih krađa, a da se zaključiti i na već navedena dva primjera, dogodi se u javnom prijevozu, tačnije tramvaju.

- Razlog je jednostavan. Džeparošima odgovara veliki broj ljudi, jer tako ostaju neprimijećeni. Takvu situaciju, osim u gradskom saobraćaju, traže i na pijacama ili većim trgovima u našem gradu. Dakle, u većini slučajeva džepne krađe dogode se tamo gdje je velika frekvencija građana – objašnjava Nefić.

Naš sagovornik naglašava da, kada je riječ o spolu ili godinama džeparoša, nema pravila.

- Džepne krađe vrše i žene i muškarci. Istini za volju, u nešto većem broju to rade muškarci. Također, nema pravila ni kada je riječ o broju izvršilaca. Nekada kradu u paru ili većoj grupi od tri ili četiri osobe, koje obično odvlače pažnju njihove mete. Ali, ima i takozvanih samostalnih strijelaca - rekao je Nefić.

Džepna krađa u kojoj je učestvovalo više osoba dogodila se 3. aprila oko 11 sati. Interesantno, opet u tramvaju i opet na stajalištu Drvenija. Tada su uhapšeni džeparoši Kemal Hrković, Nihad Pardovski, Gorana Prazina, koji su pokušali ukrasti novčanik italijanskom turisti. Samo dan poslije, 4. aprila, Pardovski je pokušao opljačkati S. S. iz Sarajeva. Dakle, osim u grupi, džeparoši rade i individualno, a dodatni problem, što nam je potvrdio i Nefić, prave povratnici u vršenju krivičnih djela.

gorana-prazina

Gorana Prazina u ekipi sarajevskih džeparoša

Od ukupnog broja uhapšenih, njih čak 70 posto su povratnici u vršenju krivičnih djela. Nefić je istakao da pripadnici MUP-a KS rade sve što je u njihovoj moći da spriječe džepne krađe.

Upute policije

- Osim uniformisanih policajaca, u posljednje vrijeme sve češće i u većem broju na terenu su službenici u civilu. Na taj način ostaju neprimjetni potencijalnim džeparošima. Također, naglasio bih da imamo odličnu saradnju s građanima, kao i vozačima gradskog saobraćaja. U nekoliko navrata doprinijeli su da rasvijetlimo džepne krađe, a izvršioce lišimo slobode - kazao je Nefić.

Na naše pitanje kako i sami građani mogu doprinijeti da se ne nađu u situaciji da budu žrtve džeparoša, Nefić je kazao:

- Prije svega, građani trebaju izbjegavati da nose veće količine novca sa sobom. Također, svoje vrijedne stvari, kao što je novčanik, trebaju stavljati isključivo u unutrašnje džepove. Torba ili torbica, ako je nose, treba uvijek biti naprijed, dakle u njihovom vidnom području, a nikako pozadi ili sa strane, što olakšava posao džeparošima. I, naravno, ako primijete nešto sumnjivo, neka o tome obavijeste policiju na besplatan broj 122 - zaključio je Nefić.

Kraljica džeparoša

Jedan od najpoznatijih džeparoša je Sabaheta Džindo (55) iz Sjenice, koja je zbog velikog broja krađa širom BiH na pojedinim forumima dobila nadimak Kraljica džeparoša. Sabaheta je slovila kao vješta kradljivica koja je, pretpostavlja se, ukrala nekoliko hiljada KM. Hapšena je krajem 2013. godine.

Njena žrtva prvo je bio jedan mladić u prodavnici “Marx”, kojem je iz džepa ukrala 3.000 KM. Nakon što je uhapšena, priznala je krađu, a policajcima je rekla da je novac izgubila te je puštena na slobodu. Samo nekoliko dana poslije, iz torbice Aide Dž. ukrala je 7.000 KM. Ona je i tada otkrivena, ali je prije toga uspjela predati novac nepoznatoj osobi, što govori da je imala i pomagača.

Džindo je potom krala artikle i novčanike iz butika na Dobrinji, Ilidži i u Novom Sarajevu. Krala je i po Travniku, Trebinju, Banjoj Luci te u Foči. U Foči je svojevremeno uhapšena nakon što su je radnice trgovačkih radnji u Karađorđevoj ulici prijavile da je krala torbe i novčanike. Džindo je odlazila i van granica BiH. Navodno je i u Zagrebu pokrala 13 ljudi.