Vladajuće stranke u BiH godinama su zapošljavale i postavljale svoje kadrove u organima vlasti i javnog sektora i do danas su na te pozicije uspjele ugurati više od 25.000 svojih ljudi!

Premda je ova vrsta zapošljavanja bila javna tajna, sada su je potpuno razotkrili rezultati višemjesečne analize izbora, imenovanja i zapošljavanja u institucijama vlasti i javnoj upravi koju su prije nekoliko dana prezentirali stručnjaci Centara civilnih inicijativa (CCI).

Podobni i sposobni

Adis Arapović, projekt-menadžer CCI-ja, u razgovoru za "Avaz kaže da je najveći problem što je presudna bila partijska podobnost, a ne sposobnost kadrova koji su zaposjeli javni sektor. U tome je, kako kaže, prednjačila Stranka demokratske akcije (SDA), prvenstveno jer je od 2002. do danas u kontinuitetu ili vlast ili dio vlasti na svim nivoima.  

- Tek sporadično, kao što je slučaj sada, kada nije u izvršnoj vlasti na državnom nivou, SDA nije bila u vlasti. Ali, to ne znači da ljudi iz te stranke nisu postavljani sve ove godine na upravljačke i rukovodeće pozicije. Na ljestvici po participaciji u zapošljavanju po stranačkoj liniji slijede HDZ, SNSD, SBiH, SDP i u manjem obimu HDZ 1990 - ističe Arapović.

Kao odgovor strankama na vlasti na bukvalno zaposjedanje i ovladavanje radnim mjestima koja su trebala pripasti prvenstveno sposobnima, a ne politički podobnima, CCI je pokrenuo kampanju pod nazivom Država.ba. Na istoimenoj internet-stranici javnosti su dostupni podaci o oko 6.000 formalnih političkih pozicija koje se vežu uz opće ili lokalne izbore i za koje je jasno koja stranka stoji iza njih.

No, cilj kampanje je otkriti koja je stranka postavila oko 19.000 onih koji se nalaze na upravljačkim i rukovodećim pozicijama u ukupno 4.683 organa javne uprave, koliko ih ima u BiH na svim nivoima vlasti.

Partijske knjižice

U procesu depolitizacije i departizacije javne uprave, Arapović kaže da očekuju pomoć građana, prvenstveno onih koji posao u javnoj upravi nisu mogli dobiti jer nisu imali nikakvu ili u tom momentu "odgovarajuću partijsku knjižicu".

- Želimo da nam se javi svaki građanin oštećen na javnom konkursu, koji zna da je na mjesto koje njemu objektivno pripada zaposlen neko po partijskoj liniji. Poznajem izvrsne studente magistre koji su završavali fakultet, imali radno iskustvo i nisu mogli dobiti zaposlenje jer nisu imali partijsku knjižicu. Želimo čuti njihov glas i njihovu priču - naglašava Arapović.

Čaušević kao paradigma

- Logika cijele ove priče je da ne odgovaraš Ustavu, zakonu, hijerarhiji institucije, ne odgovaraš svrsi, a to je isporučivanje javnih usluga građanima, već odgovaraš i duguješ stranci. To se najbolje pokazuje u slučaju Kemala Čauševića, koji sada možda predstavlja paradigmu odmotavanja klupka političkih imenovanja, imenovanja podobnih kadrova koji u konačnici mogu donijeti stranci, političku finansijku korist i taj problem politizacije i partizacije javne uprave dovesti do historijskog maksimuma - kaže Arapović.

Brojke

5.839 formalnih političkih funkcija u BiH

19.933 upravljačke i rukovodeće pozicije na svim nivoima u BiH

25.391 formalna politička, upravljačka i rukovodeća funkcija i pozicija

4.683 organa javne uprave u BiH

Višestruke veze

Arapović ističe i da je veza vladajućih stranaka i javne uprave višestruka, a jedna od njih je i ta što je javni sektor najstabilnije glasačko tijelo vladajućih partija, te da stranke na vlasti, praktično, plaćama kupuju glasove ljudi koji rade u javnom sektoru, a baš uoči izbora plaće i druga davanja isplaćuju i ranije.

-  Ali, čini se da ljudi već prepoznaju to licemjerje i taj politički marketing, tako da ne treba više biti siguran da onome ko vlada javnom upravom i javnim sektorom može garantirati neki veliki izborni uspjeh - zaključuje Arapović.