Bosna mala zemlja na Balkanu, na razmeđu istoka i zapada, čini se nebitna u svjetskim razračunavanjima, ali zapravo nije. Preko njenih leđa uvijek su se lomila koplja velikih sila. Kroz vijekove je bila pljačkana. Tako je naše blago od neprocjenjive vrijednosti pokradeno, izneseno iz Bosne, razasuto po cijelom svijetu.
Tako je iz Bosne iznesena, ukradena, Povelja Kulina bana napisana 1189 godine, a jedan je od najvažnijih naših dokumenata. Danas se nalazi u muzeju u Sankt Petersburgu u Rusiji.
Plašt, bodež...
Tako je iz Bosne odnesena Povelja Kulina bana, napisana 1189. godine, a jedan je od najvažnijih naših dokumenata. Danas se nalazi u muzeju u Sankt Peterburgu u Rusiji.
- Pokušali smo je vratiti, ali za sada je to bezuspješno. Rusiji taj komad kože ne znači ništa, a nama sve. To je svojevrstan dokaz bosanske državnosti u srednjem vijeku, postojanja našeg pisma, jezika - podsjeća u razgovoru za „Avaz“ profesor Enver Imamović, bh. historičar i arheolog.
Nestanak kulturno-historijskog blaga BiH uslijedio je u najvećoj mjeri sredinom 15. stoljeća, prilikom turskog osvajanja zemlje.
- Pripadnici plemstva, bježeći iz zemlje, sa sobom su nosili sve dragocjenosti. Osim zlata, to su bile i umjetnine. Posljednja bosanska kraljica Katarina Kosača ponijela je sa sobom mnoge vrijednosti i prije smrti ih oporučno ostavila svojoj djeci. Ti predmeti se i danas nalaze u vatikanskoj riznici - priča Imamović.
Na popisu se, između ostalog, nalaze i mač kralja Tomaša, plašt, bodež, misal.
- Nikada niko to iz BiH nije tražio. Godine 1619. iz Rima je uslijedila naredba prema franjevačkom redu u Bosni da pošalju sve umjetnine koje imaju. To je učinjeno. Također, odneseno je i dosta blaga prilikom provale austrijske vojske u Bosnu 1697. godine, kada je princ Eugen Savojski spalio Sarajevo - kazuje prof. Imamović.
Zlatne kubure
Godine 1832. austrijske vlasti zaplijenile su i ogromno blago koje je pripadalo Husein-kapetanu Gradaščeviću.
- Sklanjajući se ispred turske vlasti, Gradaščević je pobjegao preko Save na austrijski teritorij. Tom prilikom mu je oduzeto 300 zlatnih dukata, dvije vreće srebrenog novca, talira, dva handžara, sablje draguljima optočene, dva zlatna fišekluka, kubure od zlata, 38 pušaka okovanih zlatom i srebrom. Sve se to i dan-danas nalazi u Beču - priča profesor Enver Imamović, koji je razočaran time što dosadašnje vlasti do sada nisu uopće pokazale interes da pokradeno blago vrate u Bosnu.
Otuđeni i romani
- Mi smo u srednjem vijeku imali romane koji su, također, otuđeni. Jedan se nalazi u Berlinu, pod nazivom „Bosanska aleksandrida“. Velike količine blaga su odnesene i 1822., po naredbi biskupa Juraja Štrosmajera. Tražio je od franjevaca u Bosni da pošalju u Đakovo sve blago što posjeduju. Kao, u Hrvatskoj je sigurnije. Rečeno je da će se vratiti kada Bosna bude slobodna, samostalna država. Ništa od toga nije vraćeno – kaže Imamović.
Na vlasti u BiH su čobani koji nikada nogom nisu kročili u muzeje!
- Na vlasti u BiH su čobani koji nikada nogom nisu kročili u muzeje, umjetničke galerije, koji ne znaju za vrijednosti. Naše neprocjenjivo blago se nalazi svugdje po svijetu, a niko ga ne traži nazad. Znate, kada kažem čobani, ne mislim na one zdrave i poštene ljude koji na planinama čuvaju stoku, već na osobe kojima ništa nije vrijedno ni sveto osim trpanja u vlastite džepove - ogorčen je prof. Imamović.
Husein-kapetan Gradaščević
Govoreći o značaju Husein-kapetana Gradaščevića, koji je imao viziju oslobađanja Bosne od turske vlasti, prof. Imamović potcrtava da je Gradaščević u to vrijeme u Bosni bio ono što i Tito u bivšoj SFRJ.
Husein-kapetan Gradaščević
- Husein-kapetan Gradaščević je bio heroj nad herojima. Poveo je ustanak, predlagao da godinama Bosna daje kese zlata kao odštetu Turskoj, ali ona na to nije pristala. Vođene su tri bitke, a potom četvrta na Stupu kod Sarajeva i ta je bila gotovo pobjeda, ali u posljednji tren stiže Ali-paša Rizvanbegović iz Hercegovine, koji je držao stranu sultana. Došao je iza leđa izmorenoj vojsci. Postoji projekt da se posmrtni ostaci kapetana Gradaščevića iz Istanbula prebace u Bosnu, u Gradačac. To je trebalo učiniti mnogo prije - napominje Imamović.
Kapetan Gradaščević je umro 17. avgusta 1834. godine u Turskoj, a ukopan je na mezarju Ejub u Istanbulu.
Mezar Husein-kapetana Gradaščevića
Kraljica Katarina Kosača
- Kraljica Katarina Kosača, žena vladara Tomaša, bježeći pred Turcima, pobjegla je u Rim. Djecu su joj zarobili Turci i nikada ih više nije vidjela. Umrla je ne vidjevši ni svoju Bosnu koju je toliko voljela. Tamo je ukopana, a pošto je bila bh. državnik, njeni posmrtni ostaci trebali bi biti ovdje. I tu je izostala inicijativa Bosne - navodi Imamović.
Kraljica Katarina Kosača
Pozdravljam Radončićevu inicijativu za vraćanje posmrtnih ostataka kapetana Gradaščevića u Bosnu!
Povodom 180. godišnjice smrti Husein-kapetana Gradaščevića, velikog borca za autonomiju BiH, koja se navršila prošloga mjeseca i koju, nažalost, zvanične institucije u BiH ni na koji način ne obilježavaju, lider Saveza za bolju budućnost BiH Fahrudin Radončić najavio je da će SBB raditi na tome da se posmrtni ostaci velikog kapetana Gradaščevića napokon vrate u Bosnu iz, kako je rekao, „turskog zarobljeništva“.
- Naša djeca moraju rasti i sazrijevati uz čuveni odgovor Husein-kapetana izrečen u razgovoru s turskim beglerbegom, kada mu je ovaj rekao da zalud gine, jer Bosne nije bilo i neće je biti: „Beglerbeže, Bosne i Bošnjaka je bilo i bit će, bilo je i prije vas, a bit će i poslije vas“ - istakao je Radončić.
- Narod kojem se briše historija i identitet mora dobiti liderstvo i vlast koji će ohrabriti naše naučne institucije, obrazovanje i medije da Husein-kapetan Gradaščević bude naš temeljni ponos i uzor, a ne neko koga radikalna i odnarođena elita nedržavnički gura izvan kolektivne memorije bošnjačkog korpusa, nacionalnog identiteta našeg naroda i cijele BiH. Nakon historijske borbe kapetana Gradaščevića i formiranja Sabora u Sarajevu smo, kao i danas nakon borbe Armije RBiH današnjom politikom predsjedavajućeg Predsjedništva BiH, dovedeni u sramnu poziciju pukog vazala - kazao je Radončić.
Pozdravljajući inicijativu za vraćanje posmrtnih ostataka kapetana Gradaščevića u Bosnu, profesor Enver Imamović kaže kako je pomoć bh. lidera uvijek dobrodošla.
- Koliko se sjećam, kada je u pitanju gospodin Radončić, on ima razumijevanja za ovakve stvari još odranije. Pokazivao je veliki interes. Ako ima naznaka da bi se u pravcu vraćanja posmrtnih ostataka Husein-kapetana Gradaščevića nešto učinilo, stojim na raspolaganju. Postoji odbor u Gradačcu da se ubrza ova akcija. Naravno, treba naći mogućnosti da se što prije stupi u kontakt s Republikom Turskom kako bi se dobila dozvola za prijenos posmrtnih ostataka - kaže prof. Imamović.
- Kraljica Katarina Kosača, žena vladara Tomaša, bježeći pred Turcima, pobjegla je u Rim. Djecu su joj zarobili Turci i nikada ih više nije vidjela. Umrla je ne vidjevši ni svoju Bosnu koju je toliko voljela. Tamo je ukopana, a pošto je bila bh. državnik, njeni posmrtni ostaci trebali bi biti ovdje. I tu je izostala inicijativa Bosne - navodi Imamović.
