BIH

Praštanje će uslijediti onda kada političke elite ne budu imale koristi od instrumentalizacije rata

Banjalučanin Siniša Malešević, član Evropske akademije nauka

V. STEVANOVIĆ

21.9.2014


Banjalučanin prof. dr. Siniša Malešević, univerzitetski profesor u Dablinu, prošlog mjeseca postao je član Evropske akademije nauka (Academia Europea). Zapravo, on je trostruki akademik, jer je ujedno i član Kraljevske irske akademije te saradnik Akademije nauka i umjetnosti BiH.

Promjena slike

Već 18 godina s porodicom živi i radi u Irskoj. Izuzetne naučne kritike dobio je za 12 knjiga koje je objavio u Londonu, a koje sadrže studiozna zapažanja o sociologiji rata i nasilja.

U razgovoru za naš list potcrtava važnost afirmiranja bh. naučnika u svijetu, jer to značajno pomaže promjeni slike o Bosni i Hercegovini kao nerazvijenom društvu.

- Stjecajem ratnih okolnosti, BiH ima veliku intelektualnu dijasporu, koja svojim naučnim radom postepeno već mijenja te predrasude - ističe akademik Malešević.

O situaciji u BiH u kontekstu prevazilaženja posljedica rata i nasilja naš sagovornik podsjeća kako i iskustva drugih društava pokazuju da se ratne traume sporo prevazilaze.

- Iako je prošlo tako dugo od Drugog svjetskog rata i Španskog građanskog rata, građani Njemačke i Španije se i dalje bore s ratnim naslijeđem i kolektivnim memorijama nasilja. U ovom kontekstu, BiH je, na neki način, možda i pozitivan primjer jer, iako baštini traumatsko iskustvo, osvetnički tip nasilja je vrlo rijedak. Recimo, iako je Sjeverna Irska napravila znatno veće pomake u postkonfliktnoj stabilizaciji, tamo je još puno više pojedinačnih incidenata nasilja nego u BiH. Viši stepen razumijevanja, praštanja i poštovanja će doći postepeno s vremenom i u onom trenutku kad političke elite ne budu imale više koristi od instrumentalizacije prošlog rata - potcrtava akademik Malešević.

Unutrašnji dogovor

Njegovo viđenje je da je u BiH primjetan određeni napredak u područjima razvoja civilnog društva, ljudskih prava, većih medijskih sloboda, tolerancije drugačijeg mišljenja, povećanja kulturne produkcije, ali naglašava kako je svima jasno da BiH zaostaje u ekonomskom i političkom razvoju.

- Naravno, glavni problem je neriješena organizacijska struktura države. BiH je složena multietnička država i kao takva će nužno imati neke specifičnosti i probleme koje imaju sve multietničke države. Recimo, Belgija, Španija i Kanada ekonomski i politički su puno razvijenije zemlje, ali ni one nisu uspjele postići trajan modus vivendi u smislu državne organizacije. Uz ove objektivne probleme multikulturalizma, BiH još ima dodatan problem vezan uz ekonomsku i političku tranziciju iz bivšeg sistema, te breme teškog ratnog iskustva. Naravno da je izuzetno teško prebroditi sve ove probleme. Ipak, najveći problem je organizacijska struktura države, koja, jednostavno, nije funkcionalna - glomazan i skup administrativni aparat, gdje je prioritet isključivo na etnonacionalnoj reprezentativnosti, a skoro nimalo na sposobnosti, znanju i efikasnosti - pojašnjava ugledni profesor.

Akademik Malešević i sam potvrđuje kako nije lako predstavljati našu državu u EU „kada većina ljudi i dalje povezuje BiH samo s ratom“.

- No, s obzirom na to da je rat završio prije skoro dvije decenije, vrlo je važno da se BiH puno više predstavlja vani kroz druge teme, poput turizma, kulture, prirodnih ljepota, mogućnosti investiranja, akademskih potencijala. Da bi postala članica EU, u BiH su nužne suštinske institucionalne promjene na svim nivoima, a one su moguće kroz kombinaciju unutrašnjeg dogovora demokratski izabranih predstavnika, civilnog društva i vanjskog pritiska EU institucija - zaključuje Malešević.

BiH je uvijek bila rasadnik novih ideja

- Doprinos nauci i kulturi nije nužno vezan uz ekonomski prosperitet i puno je vrlo bogatih društava čiji građani ne doprinose mnogo razvoju čovječanstva. BiH, kao kompleksno i multikulturno društvo, je u prednosti da generira nova saznanja, jer novo znanje često nastaje iz konflikta različitih mišljenja i iz objektivnih kulturnih razlika. To je vidljivo u kulturnoj produkciji BiH, gdje se ova mala zemlja vrlo uspješno nosi sa znatno većim konkurentima u svijetu. I u bivšoj Jugoslaviji BiH je bila rasadnik novih ideja u kulturi, od filma, muzike, drame, književnosti do različitih oblika popularne kulture. To je dobrim dijelom i dalje slučaj. Naravno, može se više i bolje, ali svaki udar na multikulturalnost djeluje negativno na kulturni i naučni razvoj ovog društva - kaže akademik Malešević.