Suad Arnautović, član Centralne izborne komisije (CIK) BiH i doktor izbornih sistema, u intervjuu za „Dnevni avaz“ govori o predstojećim općim izborima u BiH, potrebi reforme izbornog zakonodavstva u našoj zemlji te o tome kako spriječiti izborne prevare.

Kada je riječ o samom početku izborne kampanje u BiH za ovogodišnje opće izbore koji će biti održani 12. oktobra, dr. Arnautović ističe da CIK do sada nije zaprimio ozbiljnije prigovore na tok kampanje.

Preračun glasova

Dosta prašine u javnosti se bilo podiglo u vezi sa štampanjem glasačkih listića, sitom za vodeni žig, a sada i zbog otpreme glasačkih listića u inozemstvo. Koliko ove stvari nanose štete u pogledu regularnosti predizbornih i izbornih procesa?

- Rad CIK-a je potpuno transparentan i o svemu onome što se u javnosti plasiralo kao navodne afere CIK je zauzeo veoma jasan stav i zadužili smo našu stručnu službu da o svim sumnjama i eventualnim nepravilnostima obavijesti Tužilaštvo BiH, među kojima su i navodi koje spominjete. Smatram da će naporima kolektiva CIK-a na čelu s predsjednikom Stjepanom Mikićem predstojeći izbori biti najbolje organizirani od 1996. godine.

Prevare kao što su „bugarski voz“, manipulacije biračkih odbora glasačkim listićima neke su od onih koje je do sada u više slučajeva otkrio CIK. Možete li uopće garantirati sigurnost ovogodišnjih izbora s tog aspekta?

- Do sada su bile evidentne pojave poput tzv. bugarskog voza i druge vrste prevara, za koje su u nekoliko slučajeva izrečene i sankcije. Zbog nedostatka pravila da birač na glasačkom listiću osim stranke rangira sve kandidate ili jedan broj kandidata, bilo je situacija da birač stavi samo oznaku za stranku, a da se izbornim manipulacijama samih biračkih odbora dodaju preferencije za pojedine kandidate nakon 19 sati na dan izbora. To je, dakle, uočeno i to je CIK u nekim slučajevima procesuirao.

Kako to spriječiti i koliko tome mogu doprinijeti posmatrači koji su se ove godine prijavili za praćenje izbora iz više nevladinih, ali i međunarodnih organizacija?
 
- Mi pozdravljamo prijavu posmatrača iz nevladinog sektora u BiH i međunarodne posmatrače koji djeluju pod okriljem OSCE-a/ODIHR-a kao i drugih međunarodnih organizacija, te posmatrača političkih partija. Naša je želja da svako od 5.676 biračkih mjesta za ove izbore bude pokriveno posmatračima. Koristim ovu priliku da ih pozovem da proprate cijeli izborni proces, sve do brojanja listića i proglašavanja rezultata, jer njihova uloga je nesporna i u interesu svih nas je da izbori budu fer i pošteni.

Uz posmatrače, navedene pojave spriječila bi i zakonska odredba da je birač, osim stranke, dužan ispuniti i dati i ostale preferencije na glasačkom listiću. Takva zakonska odredba smatram da je jedna od tri ključna elementa izbornog sistema koji u BiH traži hitne korekcije. Druga dva su izborne jedinice i formula za preračun glasova u mandatu.

Kod izbornih jedinica imamo narušeno načelo jednakosti glasa pa, naprimjer, u RS pri izboru devet poslanika koji se biraju direktno u Predstavnički dom Parlamentarne skupštine BiH iz tri izborne jedinice imamo potpunu disharmoniju između tri izborne jedinice gdje, primjerice, banjalučka i trebinjska regija daju po tri direktno izabrana predstavnika, a razlika između jedne i druge regije je 200.000 birača.  

Treći element je formula za preračun glasova u mandate i BiH jedina u regiji primjenjuje pri tome Sent Lažeovu formulu, dok ostali imaju D'Hondtovu formulu. Dok u ostalim zemljama u regionu ta formula preferira malo krupnije stranke, ova koja je kod nas preferira manje i srednje stranke. Rezultat toga kod nas je usitnjena politička scena i arena s desetinama stranaka, što bi naš narod rekao, „mala bara, a puno krokodila“. U takvoj usitnjenosti imate privid političkog pluralizma, a to je ono što sam u svojim radovima označio kao permanentnu privremenost, gdje ništa definitivno nije završeno.

Arnautović: Zakon o finansiranju stranaka mora biti antikorupcijski

Kolika je opasnost da birački odbori, koji su ocijenjeni do sada najslabijom karikom u tom sigurnosnom lancu, ponovno zakažu?

- U tom pravcu mi smo ove godine prvi put proveli edukaciju biračkih odbora kroz više ciklusa, iako to nije naša nego nadležnost općinskih odnosno gradskih izbornih komisija. Htjeli smo primijeniti sistem takozvanog ranog upozorenja i kroz te obuke potencijalne predsjednike biračkih odbora upozorili smo na to da ne budu instrumenti političkih partija i ukazali im na to da oni onog trenutka kada budu imenovani u te odbore, prestaju biti partijski delegati i postaju državni službenici i članovi organa za provođenje izbora.

Imali smo ranije situacija da političke partije koje predlažu biračke odbore, što im je omogućeno sadašnjim zakonom, iako smo mi imali drugačije prijedloge, ohrabruju predsjednike biračkih odbora da urade nešto što ne bi smjeli i što je nezakonito. Vjerujemo da će edukacija dati pozitivne rezultate.

Upozorili ste da bi nakon izbora moglo doći do blokade pri formiranju Vijeća ministara zbog neusklađenosti Zakona o sukobu interesa u institucijama BiH i Zakona o Vijeću ministara, iako CIK nije zauzeo stav o tom pitanju.

- Moje mišljenje je da u vezi s vladavinom prava nema zauzimanja stava. Ili primjenjujete zakon ili ne primjenjujete. Ponavljam da, ukoliko Zakon o Vijeću ministara prema kojem CIK izdaje potvrde da predsjedavajući, članovi Vijeća ministara i njihovi zamjenici nisu u sukobu interesa ne bude usaglašen s izmjenama Zakona o sukobu interesa prema kojem je CIK-u oduzeta nadležnost utvrđivanja i sankcioniranja sukoba interesa, neće moći doći do tih imenovanja. Nakon mog upozorenja čuo sam da su pokrenute određene procedure u Domu naroda Parlamenta BiH i nadam se da će ovaj problem biti riješen.

Zaštita političara

Koliko bh. društvu šteti to što se sukob interesa ne utvrđuje u FBiH i Brčko Distriktu?

- Razloge tome vidim kao političke i kao nečiju želju da se jedan veliki broj dužnosnika na svim nivoima zaštiti od provjere sukoba interesa, što mislim da je potpuno pogrešno. Kad-tad to dođe na naplatu, ne možete izbjeći neminovno, a neminovno je da naši politički predstavnici moraju biti s integritetom, dakle moralnim i političkim, a taj moralni aspekt je u svakom demokratskom sistemu važan i podložan provjeri. To pravilo mora zaživjeti i u BiH.

Kako komentirate nedavni nalaz revizije CIK-a koji pokazuje da je čak 27 stranaka, među kojima su i dvije vladajuće (SDA i SDP), grubo prekršilo zakon o finansiranju stranaka tokom kampanje za izbore 2012. godine?

- U demokratski uređenim zemljama to su najteži finansijski prekršaji koji se najdrastičnije sankcioniraju. Vidjeli smo to na primjeru njemačkih i francuskih najviših zvaničnika koji su došli pod udar kontrole i istrage zbog zloupotrebe finansiranja izborne kampanje. Zakon o finansiranju političkih stranaka u BiH mora pretrpjeti izmjene i biti usklađen sa zahtjevima grupe zemalja za borbu protiv korupcije (GRECO). To mora biti antikorupcijski zakon koji će omogućiti vrlo jednostavnu kontrolu finansiranja izborne kampanje i općenito političkih stranaka. Sada nam to nije omogućeno. Inače, neophodna nam je reforma izbornog zakonodavstva i potpuno novi zakon o utvrđivanju sukoba interesa.

Ima li političkih pritisaka na CIKBiH?

- Direktnih nema. Ali smatram da je pritisak ako se ne odobre budžetska sredstva CIK-u, kao što je, primjerice, bilo u slučaju nabavke prozirnih, transparentnih kutija što smo tražili, a nismo dobili, ili za uspostavu centra za obuku. Pritisak je i ako se CIK, i pored odobrenog ukupnog budžeta, za svaku pojedinačno stavku mora posebno obraćati Ministarstvu finansija i svaki put tražiti već odobrena sredstva. CIK mora imati sredstva i dovoljne i operativne i kadrovske i finansijske mogućnosti da ostvari svoju nezavisnost, a ne da bude predmet ucjenjivanja.

„Luđačka košulja

Uoči raspisivanja izbora bilo je govora da međunarodna zajednica neće priznati izbore bez implementacije presude „Sejdić-Finci". Postoji li još ta opasnost?

- Lično mislim da je međunarodna zajednica u onom odnosu između „mrkve i štapa“, što je karakteristično ponašanje naspram zvaničnika u BiH, u jednom trenutku glasno zaprijetila zbog neprovođenja te presude, koja je u svakom pogledu relevantna. Međutim, tu se onda javlja pitanje - je li BiH suverena država ako joj se može prijetiti ako nešto uradi ili ne uradi? Mislim da je i u ovom slučaju greška u „luđačkoj košulji“, u Aneksu 4. I ono što bi trebalo biti među prioritetnim zadacima novih vlasti jeste da se priđe implementaciji te presude, da se ta situacija promijeni i omogući ono što je bilo omogućeno do Dejtona, jer BiH samo treba primijeniti ono što je bilo do Dejtona, u vrijeme socijalizma i na prvim višestranačkim izborima. Diskriminaciju bilo koga i po bilo kojem osnovu treba ukinuti i spriječiti.