Niko u BiH nema tačan podatak o tome koliko se Bošnjaka od potpisivanja Dejtonskog sporazuma do danas vratilo na prostor Republike Srpske.

Isto tako, niko nema podatak o tome koliko je onih koji su se svojevremeno vratili ponovo napustilo svoje domove i iselilo se u zemlje Evropske unije, SAD, Australiju, Novi Zeland.

Manjinski narod

Ramiz Salkić, potpredsjednik Narodne skupštine RS i kandidat liste „Domovina“ za potpredsjednika Republike Srpske na predstojećim izborima, kaže da su pojedini prostori manjeg entiteta, posebno tamo gdje su Bošnjaci prije rata bili manjinski narod, skoro potpuno etnički očišćeni.

- Trenutno, najveća koncentracija Bošnjaka je na prostoru Kozarca i Prijedora, zatim na potezu Teslić - Doboj, Bijeljina - Janja i Zvornik - Bratunac. Znatan broj ih je i u dijelu prema Bosanskom Novom. Povratak u ova mjesta isključivo su diktirali, osim tog patriotskog osjećaja, i uvjeti preživljavanja, kao i njihov geografski položaj - navodi Salkić.

On ne krije da je tamo gdje su postojali ljudi koji su u godinama nakon rata „vukli“ povratak, odnosno lideri koji nisu žalili sebe u tom procesu, kakav je bio rahmetli Fadil Banjanović Bracika, i povratak imao veći zamah. No, ne spori da je povratak već odavno u zastoju, za što je jedini pravi uzrok teško ekonomsko stanje u kojem povratnici žive.

Salkić: Povratak u zastoju

Inače, malo ko danas u BiH želi priznati da su Bošnjaci u RS, ustvari, koncentrirani u nekoliko enklava u kojima u najvećem broju žive od poljoprivrede ili od sadake članova svojih porodica koji su van BiH.

Trend njihovog ilegalnog odlaska u strane zemlje je stalan, posebno u Podrinju, gdje je, nakon velikog povratka početkom 2000., već nekoliko godina prisutan veliki odlazak koji je u pojedinim selima ostavio tek ponekog starca i staricu.

Veliko pitanje

Tako bi na predstojećim općim izborima, od nekadašnjih nekoliko stotina hiljada, moglo  glasati tek nešto više od 70.000 Bošnjaka. Pretpostavlja se da je iz dijaspore, od ukupno 26.000 birača koliko ih se prijavilo za glasanje u RS, Bošnjaka oko 20.000.

Hoće li to biti dovoljno da kandidati okupljeni oko liste „Domovina“ u što većem broju uđu, prije svega, u entitetski, a potom i u Parlament BiH, veliko je pitanje.

Političarima važnije fotelje

Bošnjačka politika s vrha, koja se godinama bavila interesima uskih partijskih krugova u Sarajevu, nikada nije imala principijelan odnos prema povratku i povratnicima. Uglavnom, svodila se na sitne šićare svojih lidera i njihovih skutonoša na terenu, koji su za svoje sarajevske fotelje bili spremni prodati sve, pa i vlastiti narod. Nažalost, takvi su po RS izrodili na desetine svojih klonova, koji i uoči ovih izbora, u liku namjesnika SDS-a ili SNSD-a, za sitne pare lobiraju za njihove kandidate na entitetskoj i državnoj listi, umjesto za kandidate liste „Domovina“.