Glasači u Škotskoj odlučit će sutra o tome da li će ostati dio Ujedinjenog Kraljevstva ili krenuti putem nezavisnosti.
Pitanje na sutrašnjem referendumu glasi: "Da li Škotska treba da bude nezavisna država?", a Radio Slobodna Evropa (RFE) na svom sajtu analizira šta bi značilo sudbonosno referendumsko "da".
RFE podsjeća da sutrašnji referendum nije prvi.
Škotska je stupila u političku uniju sa Engleskom i postala dio Ujedinjenog Kraljevstva Velike Britanije i Sjeverne Irske 1707. godine nakon neuspjelog pokušaja da uspostavi svoje kolonije u centralnoj Americi.
Prvi referendum o devoluciji 1979.
Nastojanja da se dio suvereniteta vrati Edinburgu jačala su tokom 20. vijeka, tako da je 1979. održan prvi referendum o devoluciji, odnosno prenošenju dijela ovlaštenja centralne vlade. On je doživio neuspjeh zbog malog odziva birača, ali je već sljedeće glasanje dovelo do osnivanja škotskog parlamenta koji je dobio ovlaštenja u oblasti zdravstva, obrazovanja i lokalne uprave u više oblasti.
Nakon ubjedljivog trijumfa proseparatističke Škotske nacionalne partije (SNP) na izborima 2011. godine, vlade Ujedinjenog Kraljevstva i Škotske saglasile su o održavanju referenduma.
Za učešće na referendumu ključni uslov je stalni boravak. To znači da pravo glasa imaju svi britanski, kao i građani drugih država Evropske unije koji žive u Škotskoj.
Sa druge strane, oni koji su rođeni u Škotskoj, ali ne žive tu, nemaju pravo da učestvuju na referendumu.
Šesnaestogodišnjaci i sedamnaestogodišnjici mogu da se izjasne o škotskoj samostalnosti uprkos tome što se glasačko pravo u UK stiče sa 18 godina.
Nema propisane minimalne izlaznosti da bi rezultati bili validni. U svakom slučaju, očekuje se da će na glasanje izaći veliki broj ljudi. Do 2. septembra kada je istekao rok za registraciju, prijavilo se 97 posto od 4,4 miliona ljudi sa pravom glasa što je rekord.
Dakle, o pobjedi odlučuje prosta većina glasova.
Ukoliko rezultat bude "da", nezavisnost Škotske će biti proglašena 24. marta 2016. godine, nakon 18-mjesečnih pregovora tokom kojih bi se usaglasili svi detalji sa Londonom.
Datum nije slučajno izabran, jer su tog dana 1603. godine kraljevstva Engleska i Škotska ujedinjena nakon što je škotski kralj Džejms VI Stjuart naslijedio krunu i premjestio svoj dvor iz Edinburga u London.
Neupitna zajednička kraljevina
Škotska će i u slučaju nezavisnosti i dalje imati kraljicu jer je sutrašnji refrendum izjašnjavanje o političkoj uniji koja je uspostavljena 1707, a ne o zajedničkoj kraljevini oko koje je postignut dogovor čitav vijek prije toga.
To, kako navodi RFE, ne znači da nezavisna Škotska ne bi mogla naknadno da održi referendum o tome da li će ostati monarhija.
Neki stručnjaci predlažu da bi kraljica mogla da dobije ovlaštenja da predstavlja nezavisnu Škotsku, kao što već zastupa neke druge države poput Kanade ili Australije.
Pitanje da li će Škotska zadržati funtu bit će jedno od ključnih pitanja referenduma. Zagovornici nezavisnosti Škotske tvrde da će moći da koriste funtu, u najboljem slučaju da ostanu i u monetarnoj uniji sa Ujedinjenim Kraljevstvom.
Međutim, političke partije koje se protive samostalnosti odbacuju tu mogućnost, pozivajući se na čelnika Centralne banke Engleske koji je rekao da samostalnost Škotske nije sa tim kompatibilna. Pristalice samostalne Škotske tvrde da su to samo prazne prijetnje i da je interes i samog UK da se sačuva monetarna unija.
EU i NATO
Škotska će vjerovatno ostati u Evropskoj uniji, ali pritom ostaju otvorena mnoga pitanja. Pristalice nezavisnosti tvrde da će Škotska pregovarati o članstvu iz pozicije pripadnosti EU.
Za razliku od drugih država koje su se posljednjih godina pridružile EU, svi evropski zakoni i propisi već se primjenjuju u Škotskoj, tako da ne bi bilo razloga za razvlačanjem procesa priključenja, mada bi neke druge države EU koje imaju vlastite secesionističke pokreta - prije svega Španija i Belgija - mogle da blokiraju škotsko pristupanje Evropskoj uniji.
U vezi članstva u NATO-u, vladajuća Škotska nacionalna partija, glavni zagovornik referenduma, kaže da bi voljeli da nezavisna Škotska bude članica NATO, ali da hoće da uklone britansko nuklearno naoružanje iz zemlje.
Generalni sekretar NATO Anders Fog Rasmusen kaže da će nezavisna Škotska morati da podnese zahtjev za članstvo, koji bi morao da dobije podršku ostalih članica.
U slučaju da glasači odbiju nezavinost, tri ključna zastupnika ostanka u sastavu Ujedinjenog Kraljevstva - konzervativci, laburisti I liberalne demokrate obećali su da će Škotska dobiti mnogo šira ovlaštenja.
Ona se prije svega odnose na odluke o porezima, upravljanju fondovima I ukupnim troškovima, mada bi to moglo da izazove domino efekat I traženje veće autonomije u čitavom Ujedinjenom Kraljevstvu. U tom smislu je potpredsjednik britanske vlade Nik Kleg već pozvao na prenošenje dijela ovlaštenja na regione.
