Stranka demokratske akcije (SDA) na oktobarske izbore izlazi sa, faktički, privremenim rukovodstvom koje nema izbornog ni političkog legitimiteta da bude lider najbrojnijeg naroda u BiH, pokazuje analiza "Dnevnog avaza".
To ovu stranku postavlja u nezavidan položaj u odnosu na druge narodnjačke stranke, ugrožava njen izborni rezultat i istovremeno, ako SDA ostane politički faktor nakon izbora, vodi u daljnju destabilizaciju države i Bošnjaka kao naroda.
Truhli kompromis
Naime, prvi put od svog osnivanja SDA, koja je godinama bila, faktički, narodni pokret i rezultat želje Bošnjaka da budu politički faktor u svojoj državi, ova stranka izlazi na izbore bez predsjednika u punom kapacitetu i po zakonu izabranog rukovodstva. Strankom već mjesecima rukovodi zamjenik predsjednika Bakir Izetbegović, koji je na tu poziciju došao na prošlogodišnjoj konvenciji, a nakon što je 2010. godine poražen na Kongresu.
Upravo održavanje Konvencije prošle godine pokazalo je u kakvim se unutrašnjim problemima nalazi SDA, a zbog čega nije bilo mogućnosti ni da bude održan novi kongres i izabran predsjednik kako je to predviđeno Statutom.
Umjesto demokratskog izbora rukovodstva, SDA je dobila čelnike koji su rezultat teškog i truhlog kompromisa između Izetbegovićevih ambicija i Tihićevog kompliciranog zdravstvenog stanja.
Nekoliko mjeseci uoči izbora ionako podijeljeno Predsjedništvo SDA skoro u cijelosti je razvlašćeno, a stranku su preuzeli Izetbegović i njegov "kabinet". Njegovi ključni saradnici postali su potpredsjednik Asim Sarajlić, generalni sekretar Amir Zukić, član Predsjedništva SDA Denis Zvizdić i Izetbegovićev savjetnik Aljoša Čampara. Aljošin brat Dubravko Čampara, deprofesionalizirani državni tužilac, također je dio Izetbegovićevog kruga. Njemu je povjerena glavna uloga u pravosudno-medijskim montažama krivičnih procesa političkim protivnicima Izetbegovića, koji politički kratkoročno profitira hvaleći se kontrolom nad tužiocem Čamparom.
Upravo su oni, i pored Kadrovske komisije, odigrali ključnu ulogu u formiranju izbornih lista i kandidatura te, kako tvrde, "osigurali kontinuitet u funkcioniranju SDA".
Ali, ono što je posebno sporno i što bi mogao biti nepremostiv problem za SDA na izborima jeste što to rukovodstvo okupljeno oko Izetbegovića, a po principu odanosti i zajedničkih interesa, ima minornu podršku glasačkog tijela, odnosno Bošnjaka.
Broj glasova
Naime, Izetbegoviću trenutno najbliži stranački funkcioner Asim Sarajlić, šef Izbornog štaba, na prošlim izborima 2010. godine osvojio je samo 11.453 glasa te je jedva ušao, kao nosilac liste, u Državni parlament. Zukić je bio na izborima za Kantonalnu skupštinu u Sarajevu i osvojio 2.671 glas, dok je Zvizdić bio nosilac liste za Parlament FBiH i dobio 7.955 glasova.
Sva trojica zajedno su osvojila nešto više od 20.000 glasova, a teško da će znatno više glasova osvojiti i na predstojećim izborima. Čampara nije bio kandidat niti je kandidat na ovim izborima, ali je njegov utjecaj u SDA mnogo veći nego većine članova Predsjedništva SDA. S takvim rukovodećim timom Izetbegović izlazi na izbore koje mnogi smatraju presudnim ne samo za sudbinu te stranke nego i Bosne i Hercegovine.
Pitanje opstanka
Smiju li Bošnjaci kao narod sebi dozvoliti da u sudbinskom periodu, u kojem će se odlučivati o opstanku i države i najbrojnijeg naroda, njegovi lideri i predvodnici budu takvi političari okupljeni na minderu i iznikli u političkoj trgovini i inžinjeringu, pitanje je s jasnim odgovorom.
U takvoj poziciji sve realnije postaju bojazni da će, onog trenutka kada Bošnjaci prestanu biti vodeći politički faktor i temelj legitimiteta, njihova sudbina biti zapečaćena.
