Polja oko ukrajinskih sela Grabova i Debalceve u centru su pažnje međunarodne javnosti otkako se na tom području srušio malezijski avion na letu MH17. No, uz ceste koje prema tim selima vode stoje podsjetnici na još jednu nesretnu posljedicu rata u Ukrajini koja će imati velik utjecaj na stanovništvo u nadolazećim mjesecima, a to su zatvoreni ugljenokopi.

Energetska kriza koja je počela kada je Vladimir Putin prekinuo dotok plina iz Rusije sada se produbila i zbog prekida opskrbe ugljenom, piše "Jutarnji.hr".

Zemlja se suočava s najljućom zimom ikad: stanovnici gradova žude za gorivom kojim će se grijati i dostavljati hranu, a u isto vrijeme strahuju od ponovnih artiljerijskih napada i zračnih udara.

Nakon Drugog svjetskog rata u Evropi je bilo zimskih sukoba u kojima su ljudi patili zbog nedostatka energenata, no u opkoljenom je Sarajevu živjelo oko 430.000 ljudi, dok samo Donjeck ima milion stanovnika, a pridodaju li se tome i Lugansk s 440.000 ljudi te čitav niz drugih mjesta na ratom zahvaćenom području, dolazi se do znatno većih brojki.

Također, gradovi koji nisu direktno pogođeni ratom, poput glavnog grada Kijeva ili Lviva na zapadu, također će osjetiti ovu hladnu frontu.

Nakon prodora izbjeglica s istoka i Krima broj stanovnika na teritoriji pod kontrolom vlasti u Kijevu narastao je za tri miliona i 800 hiljada.

Ukrajinska vlada priznaje da nema dovoljno goriva da zagrije domove i drži tvornice na životu tokom zime. A energetska kriza samo je tačka na i već posrnule ekonomije. Izvoz u Rusiju, koja je bila ključno tržište, pao je za 35 posto, a ukrajinska valuta je oslabjela 50 posto u odnosu na dolar u zadnjih devet mjeseci.

Nakon što je Rusija prekinula opskrbu plinom zbog neplaćenih računa, Kijev je mislio nedostatak plina nadomjestiti ruskim plinom koji bi dolazio obilazno, preko drugih zemalja, kao što su Poljska, Mađarska i Slovačka. No, ruska naftna kompanija Gazprom tvrdi da je to poluprevarantska metoda te je proteklih dana počela obustavljati isporuku prema Poljskoj, prijeteći dodatnim smanjenjima nastavi li se preprodaja ovog energenta Kijevu.

Ukrajina je bila drugi najveći proizvođač ugljena u Evropi, no više od polovine od 115 ugljenokopa zbog rata je zatvoreno.

- Ugljenokopi su bombardirani, više nema proizvodnje i nastaju problemi sa strujom i grijanjem. Očito je da će situacija zimi biti jako teška - kazao je ukrajinski premijer Arsenij Jacenjuk.

I bivši ukrajinski predsjednički kandidat Oleg Carov, koji se u međuvremenu prometnuo u separatističkog vođu, složio se s premijerom.

- Veliki prevrati očekuju Ukrajinu, a najbitnije je kako će se nositi sa zimom, hladnoćom, ekonomska kriza na velika vrata ulazi u Ukrajinu.

Carov i njegovi saveznici vjeruju kako će Donjeck i Lugansk izbjeći problem. Naime, ruski cjevovodi vode u regiju i pregovori oko jeftine opskrbe između separatista i Moskve već su počeli. No, ništa nije sigurno - elektrane u Donjecku već su nekoliko puta granatirale ukrajinske snage te je nestajalo i vode i struje.

U luci Mariupolj na Azovskome moru u blizini ruske granice, koja je bila pod konstantnim napadima pobunjenika, jedan od vojnika koji se bori na strani Kijeva tvrdi da imaju plan za plinovode.

- U normalnim vremenima, raznijeti plinovod bio bi teroristički čin. No, sada se borimo s teroristima i pošto njihove ruske vođe koriste zalihe plina kao oružje, takvo što je opravdano. Ako oni čine da cijela država pati, tada teritorija koju kontroliraju teroristi mora isto patiti - kazao je član azovskog voda koji se odaziva na ime Denis.

No, njegov kolega Grigorij nije u to siguran: - To bi uzrokovalo samo da mali ljudi pate. Vođe tzv. Narodne Republike Donjeck ionako će imati svoje izvore goriva i generatore. Čini mi se kako će jedini pobjednici u ovoj hladnoj zimi biti Rusi.

Zatvoreni rudnici ostavili su mnogo nezaposlenih ljudi u regiji Grabova.

Nikolaj Anasenko, ostao je tako bez posla nakon 24 godine.

- Svi su ovdje jako zabrinuti što će se dogoditi ove zime. Nisam siguran da će na istoku biti išta bolje nego u ostatku zemlje. Naši očevi i djedovi prošli su takve zime u ratu s nacistima. Mi smo čvrsti ljudi i morat ćemo biti čvrsti i ove zime - zaključio je.