Početak nove školske godine, osim kupovine odjeće, obuće i školskog pribora, stavio je pred roditelje još jednu brigu. A to je ishrana tokom boravka u školi, jer su hamburgeri, krofne, pizze, sendviči i grickalice jedina hrana koja se mališanima nudi u školskim kantinama.

Ovakvi nezdravi visokokalorični, a nisko hranjivi meniji doveli su do toga da mnoga djeca imaju problem s prekomjernom tjelesnom težinom, tvrdi za „Dnevni avaz" nutricionista Irzada Hodžić.

Loše navike

Prema njenom mišljenju, užina u školama nije adekvatno osmišljena, jer u sebi sadrži puno masti, dok su mliječni proizvodi malo zastupljeni. Dodaje da djeca koja se nezdravo hrane postaju nervozna, gube pažnju i koncentraciju, zbog čega su takvi učenici manje uspješni kroz školovanje.

- Paštetica sa sirom jedini je mliječni proizvod koji oni uzimaju. Također, djeci se ne nude neki napici, iako moraju unijeti dovoljno tečnosti. Njihov obrok je nutritivno siromašan, ne obiluje potrebnim namirnicama koje pojačavaju koncentraciju i poboljšavaju pamćenje - kaže Hodžić.

Hodžić: Gube koncentraciju

Ona lošim smatra to što se izgubila navika pakovanja užina kod kuće, i to ne samo u BiH već i u okolnim zemljama. Dodaje da su roditelji, također, stvorili lošu naviku da djeci daju novac da bi kupila nešto "usput" da jedu ukoliko ne mogu užinu koja se taj dan nalazi na školskom meniju, a to pravdaju nedostatkom vremena za spremanje užine.

- Ne mogu istu užinu konzumirati prvačić i dijete koje je peti razred ili ide u srednju školu, jer su njihove potrebe različite. Tako predadolescentne djevojčice i dječaci zahtijevaju veće količine željeza, dječacima je potrebno za povećanje mišićne mase, a djevojčicama zbog menstruacije. Zato u toj dobi sve više djece ima problem s nedostatkom željeza i javljaju se anemije. Također, ne unose ni dovoljnu količinu magnezija, cinka niti kalcija, iako moraju. Najbolje bi bilo da užinu nose od kuće, koja sadrži voće, sendvič od integralnog peciva s povrćem ili s mliječnim namazom - pojasnila je Hodžić.

Visoke cijene

Roditelji se sve češće žale da prehrana djece u školama nije adekvatna, kaže nam Amela Penava, predsjednica Vijeća roditelja Kantona Sarajevo.

- Roditelji imaju mogućnost da se izjasne i kreiraju užinu koja se u školama nudi djeci. Užina je vrlo često skupa i nekvalitetna. Najsigurnije je da se nosi užina od kuće, jer vi znate od čega mu sendvič napravite. Međutim, imamo mi veliki broj djece koja ne mogu kupiti u školi užinu, ali nemaju ni da ponesu od kuće - kaže Penava.

Brojne posljedice

Hodžić smatra da djeca koja konzumiraju nutritivno siromašne obroke, osim gojaznosti, obolijevaju od visokog krvnog pritiska, povećanja masnoće ili dijabetesa, imaju problem s radom bubrega...

- Sve ove stvari proističu iz konzumiranja brze hrane koja je nutritivno siromašna. Posebno se to odnosi na djecu koja se hrane iz fast-fuda - kaže Hodžić.