Trenutno se na ratištima u Iraku i Siriji bori oko 150 državljana BiH, procjenjuju obavještajne službe u toj zemlji. O tome zašto državljani BiH odlaze boriti se na strana ratišta i koliko je to opasno za cijelu regiju dr. Vlado Azinović, profesor na sarajevskom Univerzitetu, govori za "Jutarnji list".
Koliko je poznat milje iz kojeg odlaze mladići u Siriju i Irak?
- Nema jedinstvenog profila, ali postoje neke zajedničke karakteristike. Riječ je o dvije generacije: stariju čine oni koji su kao mladići u vrijeme rata u BiH bili u jedinici El Mudžahid ili su joj bili bliski. Drugu generaciju čine mladići rođeni nakon rata, u kasnim tinejdžerskim godinama i ranim dvadesetima, željni dokazivanja i samopotvrđivanja. Analiza na kojoj upravo radim dokazuje da je riječ o ljudima s ekonomskih, socijalnih, pa i geografskih margina.
Je li važniji vjerski ili socijalni element?
- Siguran sam da najveći broj njih najiskrenije vjeruje da idu ispuniti svoju vjersku dužnost, no mislim da je u pozadini socijalni element. Oni u Siriji mogu u 20 dana ostavriti ono što u BiH ne mogu 20 godina.
Pa kako?
- U Siriji su dobili kuće onih koji su izbjegli, a znaju to biti kuće s bazenima i maslinicima, jer u Siriji se dobro živjelo.
Jesu li mladi Bošnjaci podložniji "ratničkom turizmu" nego oni iz drugih balkanskih zemalja ili, recimo iz Beča i Londona?
- Mislim da se radi o sličnim trendovima. Zabrinjavajuće je što osobe iz zemalja bivše Jugoslavije i Ruske Federacije služe u istim postrojbama, već zbog lakše komunikacije, pa će kad se vrate ostati uvezani u mrežu.
Ovih dana čitamo da Zapad ne treba toliko strahovati od Islamske države jer njoj, za razliku od El-Kaide, nisu cilj teroristički napadi na Zapadu?
- Ne slažem se s tim. Tačno je da se vođa al-Qa'ide u Iraku Abu Musab al-Zarqawi razišao sa al-Qa'idom i Islamska država nasljednik je njegove struje. Njihov cilj je ovladati teritorijem, ma kako bio mali, i potom na njemu uspostaviti islamsku državu. Još 2004. je pod pseudonimom Abu Bakr Nadži objavljena knjiga "Upravljanje haosom u kojoj je opisano sve ovo što sada radi Islamska država: izazvati haos na malom teritoriju, obračunati se sa svim neistomišljenicima radikalnim metodama. Ništa što oni rade, od masovnih egzekucija, do odsijecanja glava nije slučajno: tako stvaraju strah.
S druge strane, na taj način postaju vrlo atraktivni za potencijalne sljedbenike. To koliko se razlikuju od El-Kaide vidi se u njihovu odnosu prema Americi: cilj El-Kaide bio je isprovocirati SAD da sudjeluje u nekoliko svjetskih ratova, iscrpiti ga kako bi se urušio onako kako se urušio Sovjetski Savez i osloboditi arapske režime koji su danas, po njihivu mišljenju, pod američkom čizmom. Za razliku od El-Kaide, Islamska država je okrenuta više muslimanima, sunitima, s ciljem obnove "izvornog" islama i njegova pročišćenja od novotarija i nevjerničkih elemenata. Međutim, kad pogledate mapu halifata koji su proglasili, na njoj su mnoge članice Evropske unije. Ako je tačno da je u njihovim rukama jedan granični prijelaz između Sirije i Turske, to znači da taj halifat već danas graniči s NATO-m.
Jesu li sumnjivi sve vehabije, odnosno selefije u BiH?
- Selefijski pokret ni u BiH, ni u svijetu nikada nije bio jedinstvaen, ali događaji u Iraku i Siriji dodatno ih dijele. Među njima postoje sukobi, dobar dio te zajednice ne podržava to što se događa u Siriji, na internetu vidite otvoreni rat. Nusret Imamović, kojega se često spominjalo kao lidera zajednice u Gornjoj Maoči, otišao je u Siriju pomiriti posvađane frakcije al-Nusre i Islamske države, no izgubio je autoritet i napadaju ga kao nevjernika. Prije dva dana objavljena je vijest da je grupa mladića iz Bosne i sa Sandžaka dovedena u grad Raku, sjedište Islamske države, i navodno im prijeti masovno pogubljenje jer su također proglašeni nevjernicima.
Koliko ih danas ima u BiH?
- Teško je reći, obično se pozivamo na jednu obavještajnu procjenu od prije nekoliko godina da je riječ o oko 3.000 ljudi.
Jesu li učestale vijesti o pogibiji mladića iz BiH usporile regrutiranje novih?
- U sukobima Al-Nusre i Islamske države poginulo je ukupno 20 ljudi iz BiH, a 15 početkom godine u sukobima Islamske države i al-Nusre. To je izazvalo potpunu pomutnju u selefijskim krugovima u BiH i smanjio entuzijazam za odlazak u Siriju. Znam za dva slučaja gdje su dva prata istim vozilom otišla u Siriju i potom se razdvojila u dvije postrojbe, da bi deset dana poslije bili natjerani da pucaju jedan na drugoga. Koliko znam od početka godine otišlo je samo još pet ili šest ljudi.
BiH je donijela zakon prema kojem džihad ratnici mogu dobiti i 10 godina zatvora. Ima li efekta?
- Ima, jer je sada odlazak puno skuplji. Boje se da će biti evidentirani i kažnjeni, pa odlaze preko Zagreba, Beča, Ljubljane. Prije su do Sirije mogli doći za tri sata i 100 eura: niskobudžetnim letom od Sarajeva, preko Istanbula do Gaziantepa, aerodroma najbližeg sirijskoj granici. U stručnim krugovima to se zove "easy travel jihad". No, kako sve manje ljudi odlazi, počelo se spominjati da onaj tko ide u Siriju može dobiti 20.000 maraka ili eura. Prema postojećim podacima 20 posto bosanskih dobrovoljaca u Iraku i Siriji dolazi iz dijaspore. Najbrže se radikaliziraju preko društvenih mreža: znam za nekoliko slučajeva u kojima su djeca iz potpuno sekularnih obitelji otišla u Siriju. Utjecaj društvenih mreža je zapanjujući.
