Crnu Goru i Albaniju sa zapadnom Evropom autoput će, umjesto preko Dubrovnika, najvjerovatnije povezivati preko Bosne i Hercegovine. Ali, ne preko Neuma, nego preko Počitelja i Trebinja.

Poseban fond

To je jučer objavio zagrebački "Jutarnji list" pozivajući se na to da se radi o dogovoru sa sastanka premijera Hrvatske, BiH, Crne Gore i Albanije u Cavtatu. Tamo je gradnja Jadransko-jonske autoceste, koja bi trebala biti duga oko 1.080 kilometara, bila jedna od glavnih tema. To je prva pozitivna regionalna priča u posljednjih nekoliko godina.

Ocijenjeno je da je susret Zorana Milanovića, Vjekoslava Bevande, Mile Đukanovića i Edija Rame uvertira u mnogo značajniju konferenciju o zapadnom Balkanu koja će, pod patronatom njemačke kancelarke Angele Merkel, biti održana sutra u Berlinu.

2030. godina je izgledan rok za završetak Jadransko-jonske autoceste

1.080 kilometara trebala bi biti dužina autoceste

Cilj je da premijeri zemalja regije na berlinskoj konferenciji pred njemačku kancelarku izađu s prijedlogom stvaranja posebnog fonda iz kojeg bi se do 2020. godine finansirala izrada projektne dokumentacije za dijelove Jadransko-jonske autoceste u BiH, Crnoj Gori i Albaniji.

 - Dio Jadransko-jonske autoceste na južnom Jadranu gradit će se kao nastavak ceste A1, ali najvjerovatnije ne preko Neuma i Dubrovnika, nego preko Počitelja i Trebinja, odakle će nastavljati prema Crnoj Gori i Albaniji. Turistička središta, uključujući Dubrovnik, te zračna luka u Čilipima s tom bi autocestom trebali biti povezani brzim cestama - istaknuto je.

Hrvatska odustaje od autoputa do Dubrovnika, ali će postojeća Jadranska magistrala dobiti još jednu traku i biti pretvorena u brzu cestu.

- To je, zapravo, i jedino moguće rješenje. Gradnja preko hrvatske teritorije bila bi najskuplja varijanta. Dubrovniku samo treba osigurati tri spoja na novu autocestu - rekao je za "Jutarnji" Ivan Dadić, profesor na Fakultetu prometnih znanosti.

Raniji prijedlog

Mehmed Bublin, direktor Instituta za prostorno uređenje i urbanizam Arhitektonskog fakulteta u Sarajevu, rekao je jučer za "Avaz" da je ovo odlična vijest za BiH, jer se radi o najjeftinijem rješenju.

 - Ovo je višestruko jeftinije rješenje nego ono koje je predlagala Hrvatska s Pelješkim mostom. Uostalom, mi smo već ranije iznosili ovaj prijedlog. Riječ je o trasi koja je za Hrvatsku mnogo povoljnija i ekološki i ekonomski, a posebno za Crnu Goru i BiH. Ovo rješenje uklapa se u naš koncept u kojem će biti povezivani Neum i Trebinje - objasnio je Bublin.  

Hadžić ne zna

U Kabinetu ministra prometa i komunikacija BiH Damira Hadžića (SDP) jučer nisu željeli komentirati informaciju o gradnji Jadransko-jonske autoceste. Preneseno nam je da je stav ministra Hadžića i njegovih pomoćnika da nisu upoznati s navodnim dogovorom.

Rekli su...

- Cilj susreta u Cavtatu bio je i postizanje konsenzusa o trasi Jadransko-jonske autoceste. Mislim da postoji apsolutni interes svih zemalja da se ta autocesta napravi i da se, naravno, financira europskim novcem - ocjenjuje bivši hrvatski ministar vanjskih poslova i dobar poznavalac problematike Mate Granić.

- EU ima 11,5 milijardi eura za projekte prekogranične suradnje, odnosno za infrastrukturu. Dakle, na taj način se taj prostor želi stabilizirati i prometno integrirati sa EU. Ja to iščitavam kao pokušaj ohrabrivanja i nagrađivanja zemalja regije, da ih se nagradi - kaže Anđelko Milardović iz Centra za europske i globalizacijske studije.

Bevanda: Dobiti podršku Njemačke, riječ će dati struka

Vjekoslav Bevanda, predsjedavajući Vijeća ministara BiH, rekao je jučer za "Avaz" da je tačno da je na sastanku u Cavtatu postignuta saglasnost o gradnji Jadransko-jonske autoceste, ali da nije bilo govora o tehničkim detaljima.

- Najveći uspjeh je što smo o ovoj trasi uopće govorili, jer je do prije pola godine to bilo nepojmljivo. No, ovo je rezultat našeg upornog rada. Sada je važno da u Berlinu predstavimo ovaj projekt i da dobijemo podršku te stvorimo uvjete za gradnju. O projektu, kako će i kuda prolaziti, riječ će dati struka - rekao je Bevanda.