Čuveni bh. reditelj Sulejman Kupusović preminuo je sinoć u 63. godini u Sarajevu, u bolnici Koševo, nakon duge i teške bolesti, potvrdili su iz Narodnog pozorišta.
Narodno pozorište i sva bosanskohercegovačka pozorišta, kao i teatar u cjelini izgubili su kolegu, zaljubljenika u umjetnost pozorišta, velikog profesionalca i jednog od posljednjih pozorišnih reditelja te generacije u BiH.
Kupusović je rođen 7. aprila 1951. u Kladnju. Diplomirao je pozorišnu, filmsku, televizijsku i radio režiju na Akademiji pozorišne i filmske umjetnosti u Zagrebu 1974. godine, a filozofiju i komparativnu književnost na zagrebačkom Sveučilištu. Specijalizirao teatarsku režiju u Varšavi i Krakovu, 1986.
Režirao je u pozorištima širom bivše Jugoslavije, te u Rumuniji, Bugarskoj i Turskoj. Njegove predstave su izvođene u Meksiku, Gvatemali, Francuskoj, Njemačkoj, Španiji, Turskoj, Mađarskoj, Rumuniji, Bugarskoj, Švedskoj, Italiji i Austriji.
Značajne rediteljske postavke u Narodnom pozorištu Sarajevo: Kralj Lear, Propercije, Bjesnilo, Braća Karamazovi, Veliki vezir, Hrvatski faust, Jugoslovenska antiteza, Duplo dno, Gamllet, Roman o Londonu, Hasanaginica, Prosjačka opera, Majka, Kidaj od svoje žene, Derviš i smrt, Hanka, Tvrđava, Legenda o Ali-paši, Balada o Omeru i Merimi, Hamlet u selu Mrduša Donja ili Hamlet zna što narod ne zna, Balkanski špijun u Sarajevu
Režirao je i prvu bošnjačku operu, "Hasanaginicu", koja je premijerno izvedena u Sarajevu 18. marta 2000. U naslovnoj ulozi nastupila je primadona sarajevske Opere Amila Bakšić. Autor je i pozorišnog hita "Ženski turbofolk bend" kojeg izvodi ansambl Kamernog teatra '55.
Osim pozorišnih predstava, režirao je i nekoliko TV-drama, TV-serija: "Viza za budućnost" (2002),"Memoari porodice Milić" (1990), "Zajedno" (1981), "Tale" (1977) te niz dokumentarnih i muzičkih programa.
Dobitnik je mnogobrojnih nagrada na nacionalnim i međunarodnim teatarskim i televizijskim festivalima.
Posljednih godina pisao je jako čitanu kolumnu u najtiražnijem bh. listu "Dnevnom avazu".
“Tajna ljudske egzistencije ne nalazi se samo u tome da se ostane živ, već i u tome da se pronađe ono za šta će se živjeti” pisao je Dostojevski u Braći Karamazovima, a Kupusovićeva strast prema teatru i njegova posvećenost umjetnosti činili su da tu tajnu podijeli sa svima nama.
Datum posljednjeg ispraćaja i komemorativne sjednice biće naknadno objavljeni.
Hadžihafizbegović: Potresen sam, bio je veliki borac
Sulejman Kupusović je bio veliki pozorišni, televizijski i radijski čovjek koji je ostavio neizbrisiv trag u bh. teatru i elektronskim medijima. Potresen sam viješću o njegovoj smrti - kazao je danas u Sarajevu poznati glumac Emir Hadžihafizbegović povodom smrti bh. reditelja Sulejmana Kupusovića.
Dodao je da je imao veliku čast da radi s njim, posebno u predstavi "U Zvorniku ja sam ostavio svoje srce".
- Ono što ga je do kraja krasilo je to što je bio borac, jer je do jučer pisao i kolumne u "Dnevnom avazu". Vijest o njegovoj smrti me zatekla - istakao je Hadžihafizbegović.
Za Kupusovića kaže da je imao poseban dar, a to je da vodi glumce na način koji je bio poseban, odnosno da izvuče ono najbolje iz njih.
- Tužan sam, ali lik, djelo i njegov cjelokupan životni umjetnički opus je ogroman i nadam se da će se njegovo ime spominjati s velikim poštovanjem u godinama koje dolaze - zaključio je.
Aida Begić: Lijepo smo razgovarali
Kada sam čula vijest o smrti našeg redatelja Sulejmana Kupusovića, ostala sam u šoku, jer nisam ni znala da je bolestan - kazala je poznata bh. rediteljica Aida Begić.
Dodala je da se sjeća Kupusovića još iz studentskih dana kada je on bio direktor Pozorišta u Tuzli.
- Razmišljala sam da u njegovom pozorištu radim svoju diplomsku predstavu i sjećam se da smo lijepo razgovarali. Od toga nikada ništa nije bilo zbog raznih okolnosti, ali to je jedino iskustvo koje sam imala s njim - kazala je.
Begić je još kazala da je svaki čovjek svijet i da se gubitkom svakog pojedinca gubi svijet koji je taj čovjek živio, pa tako i svijet Sulejmana Kupusovića.
Ibrahim Spahić: Publika je sa Sulejmanom bila magijski povezana
Povodom smrti bh. reditelja Sulejmana Kupusovića, direktor Festivala "Sarajevo – Sarajevska zima" Ibrahim Spahić je kazao da je Kupusović svojim stvaralaštvom i kreativnošću darivao teatru čudesne prizore umjetnosti života.
- Predstave Kupusovića obilježile su savremenu bh. teatarsku povijest. Na svim scenama kristalizirao je teatarski jezik na najbolji način sa glumcima i pozorišnim stvaraocima, kroz susrete sa publikom koja je njegovoj umjetnosti davala smisao i snagu i bila sa Sulejmanom magijski povezana – kazao je Spahić.
Naglasio je da će Narodno pozorište Sarajevo i teatri BiH imati predstave Sulejmana Kupusovića na svom repertoaru jer "ta čudesna magija će opstati".
Spahić ističe da će stari i novi glumci igrati, a dolazit će stara i nova publika u teatre da gleda Sulejmanove predstave sa željom i strašću da opstanu i postanu makar i na trenutak dio te jedinstvene pozornice života i smrti,ljubavi i mržnje, tragedije i komedije, svakodnevnice, dramskog, opernog baletnog i svakog pozorišnog čina nad kojim se spušta zastor.
- Svi ćemo pamtiti Sulejmana Kupusovića po predanosti najbližima i posvećenosti pozorištu, teatru života. Predstave koje je režirao Sulejman Kupusović sačuvat će njihova jedinstvena umjetnička vrijednost – kazao je Ibrahim Spahić, direktor Festivala "Sarajevo-Sarajevska zima".
